{"id":14304,"date":"2023-03-29T06:03:32","date_gmt":"2023-03-29T06:03:32","guid":{"rendered":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=14304"},"modified":"2023-03-29T06:03:34","modified_gmt":"2023-03-29T06:03:34","slug":"nikola-gomercic-izabran-za-predsjednika-strukovne-grupe-poljoprivrede-i-prehrambeno-preradivacke-industrije-hgk-zk-virovitica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=14304","title":{"rendered":"Nikola Gomer\u010di\u0107 izabran za predsjednika Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prera\u0111iva\u010dke industrije HGK \u017dK Virovitica"},"content":{"rendered":"\n
U HGK \u017dupanijskoj komori Virovitica, u utorak je odr\u017eana Konstituiraju\u0107a sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prera\u0111iva\u010dke industrije. Za predsjednika u mandatu 2023.-2027. jednoglasno je izabran Nikola Gomer\u010di\u0107, predsjednik uprave tvrtke \u201eAgroland\u201d iz Suhopolja, a za njegovu zamjenicu Ksenija Vukman, voditeljica ribnja\u010darstva PP Orahovica.<\/p>\n\n\n\n
\n
\u017delja mi je da se sastanci Strukovne grupe poljoprivrede \u010de\u0161\u0107e odr\u017eavaju uz \u0161to ve\u0107e sudjelovanje i razmjenu iskustava \u010dlanova grupe jer to je najbolji na\u010din da poku\u0161amo dosko\u010diti problemima u poljoprivredi, odnosno sudjelovati u formiranju politika na razini \u017eupanija i na razini dr\u017eave. Razlog je vi\u0161e nego objektivan, jer kod dono\u0161enja nekih pravilnika koji su na snazi nije uklju\u010dena niti struka niti regionalna zajednica<\/strong> \u2013 rekao je o nekim smjernicama rada Strukovne grupe predsjednik Nikola Gomer\u010di\u0107.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Ovu sjednicu zapo\u010delo je izlaganje dr\u017eavnog tajnika Ministarstva poljoprivrede RH Tugomira Majdaka koji se tom prigodom osvrnuo na pro\u0161lojesensku, sjetvu koju u kojoj je, kako je istaknuo, posijano vi\u0161e nego 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
\n
Ukupno je pro\u0161le jeseni zasijano preko 260.000 hektara povr\u0161ine, od toga 5 posto vi\u0161e p\u0161enice nego 2021. godine. Je\u010dam je posijan na 15 posto vi\u0161e povr\u0161ina nego 2021. godine, dok je kod uljane repice zabilje\u017een pad posijanih povr\u0161ina nego je to bilo 2021. godine. \u0160to se ti\u010de proljetne sjetve o\u010dekujemo da bi kukuruz trebao biti zasijan na 280.000 do 290.000 hektara, dakle razina kao i pro\u0161le godine, kod suncokreta o\u010dekujemo da \u0107e biti zasijano vi\u0161e nego \u0161to je to bilo 2022., dok bi povr\u0161ina zasijana sojom trebala tako\u0111er biti na razini pro\u0161le godine, odnosno do 90.000 hektara. Vezano za ostale jarine, brojke su sli\u010dne, osim kod \u0161e\u0107erne repe gdje bilje\u017eimo pad zasijanih povr\u0161ina. Vjerujemo da \u0107e Vladine mjere oko smanjenja cijena repromaterijala i energije doprinijeti da se olak\u0161a situaciju poljoprivrednicima u ovim kriznim vremenima<\/strong> \u2013 rekao je, izme\u0111u ostalog, Majdak.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Na sjednici je nazo\u010dio i potpredsjednik HGK RH Dragan Kova\u010devi\u0107 koji se posebno osvrnuo na probleme u agraru isti\u010du\u0107i kao jedno od rje\u0161enja ja\u010danje finalne proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n
\n
Gledano gospodarski i poljoprivredno, Hrvatska je mala zemlja i na stranim tr\u017ei\u0161tima ne mo\u017eemo konkurirati velikim koli\u010dinama, nego mo\u017eemo konkurirati prije svega vrhunskim kvalitetnim proizvodima, a kada govorimo o hrani onda su to definitivno visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije. S obzirom na to da u tome imamo potencijala i jake brendove, kroz ovo novo programsko razdoblje treba vi\u0161e investirati u preradu. Evidentno je da nam se iz godine u godinu pove\u0107ava izvoz \u017eitarica, ali i da svake godine uvozimo sve vi\u0161e finalnih proizvoda, pogotovo u vrijeme \u0161pice turisti\u010dke sezone. Kao HGK dr\u017eimo da treba \u0161to hitnije rije\u0161iti taj strukturni problem izmjenom same strukture poljoprivrede<\/strong> \u2013 upozorio je Kova\u010devi\u0107.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Uz predsjednika HGK \u017dupanijske komore Virovitica Zlatka Ple\u0161e, na sjednici je nazo\u010dio i pro\u010delnik upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VP\u017d Bojan Mijok koji je tom prigodom informirao sve nazo\u010dne o te\u017enjama i konkretnim potezima Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije za opstanak i ja\u010danje poljoprivrede, ali i preradbenih kapaciteta, isti\u010du\u0107i va\u017enost navodnjavanja tla kao jedan od najve\u0107ih prioriteta.<\/p>\n\n\n\n
\n
Na\u0161a je \u017eupanija, na \u010delu sa \u017eupanom Igorom Androvi\u0107em, itekako svjesna va\u017enosti poljoprivrede, a samim time i pomo\u0107i razvoju ove najva\u017enije \u017eupanijske grane. Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija, do sada je izgradila tri sustava navodnjavanja Kapinci \u2013 Va\u0161ka, \u0110olta i Novi Gradac \u2013 Detkovac. Ta tri sustava, prostiru se na oko 2.500 hektara, a uskoro \u0107e za\u017eivjeti jo\u0161 jedan Kapinci-Va\u0161ka II. \u0160to bi \u010dinilo oko 3000 hektara navodnjavanih povr\u0161ina. Uz navedene, Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija u planu ima sljede\u0107e sustave navodnjavanja \u2013 Luka\u010d, \u0110olta II. faza, \u010ca\u0111avica, Zdenci i \u010ca\u010dinci \u2013 Crnac. Kada se sve to zbroji, na podru\u010dju Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije u budu\u0107nosti \u0107e se sustavima navodnjavanja natapati na oko 10.000 hektara \u2013<\/strong> napomenuo je Mijok. (www.icv.hr, bs; Fotografije: Bruno Sokele i Kristijan Toplak)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/20230328_111213_1067x800.jpg\")
<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"