Vi\u0161e je od 14 razloga za\u0161to posjetiti Orahovicu i pogledati njene ljepote gdje se osim prekrasnih parkova u tom netaknutom prirodom okru\u017eenom gradi\u0107u nalaze i mnoge poznate i manje poznate, prirodne i kulturne znamenitosti.<\/p>\n\n\n\n
Manastir sv. Nikole<\/strong><\/p>\n\n\n\n Duboko u svojim njedrima, na osami, na maloj brdskoj dolini, planinskoj livadi, kroz iglice crnogorice i zelenu zavjesu bukava, osvanu pred o\u010dima bijeli zidovi s crvenim krovovima. Str\u0161e tornjevi, sveti\u0161te, povijest i kultura na jednom mjestu \u2013 MANASTIR SVETOG NIKOLE (Nikolaja) ORAHOVICA \u2013 oaza i duhovno uto\u010di\u0161te pravoslavnih vjernika, povijesna, kulturna i turisti\u010dka destinacija znati\u017eeljnih dobronamjernika.<\/p>\n\n\n\n Do manastira vodi uski asfaltni puteljak, odvojak cestovne komunikacije Orahovica \u2013 Kutjevo, povi\u0161e \u010cibgera. Dah \u017eivota danono\u0107no mu daruje veseli planinski poto\u010di\u0107 koji izvire u neposrednoj blizini. S ure\u0111enog vidikovca na prijevoju planine vidi se manastir. Crvene se krovovi i bijele zidovi odmah ispod, dolje u provaliji.<\/p>\n\n\n\n Jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj. Osnovan je krajem 16. stolje\u0107a. Ve\u0107 1579. godine spominje ga osmanlijski popis Po\u017ee\u0161kog sand\u017eaka. Imenuje ga kao ,,manastir Remeta\u201c na podru\u010dju Orahova\u010dke nahije. Toponim Remeta izvedenica je iz latinskog jezika, \u0161to zna\u010di pustinjak. I danas se jo\u0161 u narodu spominje Pustinja\u010dki jarak, nedaleko manastira. Najstariji sa\u010duvani zapisi iz samog manastira datiraju iz 1583. godine. Manastir se spominje kao hram Svetitelja Nikolaja, zvanog Remeta. Iz zapisa se saznaje da je manastir u rukama pravoslavnih monaha.<\/p>\n\n\n\n Manastir je sagra\u0111en vjerojatno ranije. Naime, ve\u0107 krajem 15. stolje\u0107a ugarsko-hrvatski kralj Matija\u0161 Korvin naselio je pravoslavni \u017eivalj u ove slavonske krajeve. Manastir je nastao u nekoliko faza. 1592. godine izgra\u0111ena je manastirska crkva. S arhitektonskog gledi\u0161ta crkva ima trikonhalni tlocrt (plan crkve upisanog kri\u017ea, oblik djeteline) s visokim centralnim tamburom (cilindri\u010dni ili vi\u0161ekutni oblik na kome po\u010diva kupola) koji nose \u010detiri stupa nad sveti\u0161tem. Crkva je sagra\u0111ena u stilu moravske \u0161kole i predstavlja jedini primjer arhitekture ovog tipa na podru\u010dju Slavonije. Arheolo\u0161ki nalazi ostataka starije crkve ispod sada\u0161nje manastirske, upu\u0107uju na pretpostavku da je ranije na istom mjestu postojao srednjovjekovni samostan. Neki povijesni izvori bilje\u017ee da se radi o rimokatoli\u010dkom samostanu pustinja\u010dkog reda svetog Augustina iz 1102. godine. Za ove povijesne pretpostavke nema \u010dvrste potvrde u povijesnim izvorima, pa \u0107e ih tek budu\u0107a arheolo\u0161ka istra\u017eivanja mo\u0107i konkretnije rasvijetliti.<\/p>\n\n\n\n Manastirska crkva oslikana je vrijednim freskama. Stupovi su tako\u0111er oslikani freskama koje, uz ostale sveta\u010dke likove, prikazuju i genealogiju (rodoslovlje) Namanji\u0107a \u2013 posljednji primjer ove teme. Ikonostas je 1869. godine oslikao novosadski slikar Pavle Simi\u0107 u nazarenskom stilu 19. stolje\u0107a s posebnim ikonografskim naglaskom.<\/p>\n\n\n\n Zatvoreni kompleks manastira sa\u010dinjava nekoliko zgrada smje\u0161tenih oko manastirske crkve. S ju\u017ene i sjeverne strane manastirskog dvori\u0161ta smje\u0161teni su konaci, zgrade za mona\u0161ke konake. Dvori\u0161te sa zapada zatvara trakt trpezarije koji ujedno vezuje konake. 1735. godine izgra\u0111ena je kula \u2013 zvonik \u010detverokutnog tlocrta u sjeveroisto\u010dnom dijelu dvori\u0161ta. Izme\u0111u zvonika i sjevernog konaka nalazi se zidani ulaz u manastirsko dvori\u0161te. Preostali dio manastirskog dvori\u0161ta zatvara zidana ograda sa stupcima i ispunom od \u017eeljeznih re\u0161etaka. Posebno je zanimljiv objekt ju\u017enog konaka. To je solidno gra\u0111ena kasnobarokna katnica. Izgradili su je doma\u0107i majstori od 1775. do 1777. godine. Cijelom du\u017einom konaka smje\u0161ten je podrum s ba\u010dvastim svodom.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 u 16. stolje\u0107u manastir je bio sredi\u0161te Po\u017ee\u0161ke mitropolije i va\u017ean vjerski i kulturni centar. U prvoj polovici 17. stolje\u0107a u manastiru cvate ikonografska i prepisiva\u010dka djelatnost. Tada nastaje niz rukopisa u duhu srpskih minijatura 14. i 15. stolje\u0107a. Pedesetak jeromonaha (redovnika) u manastirskim konacima pi\u0161u, prepisuju i opremaju svete knjige, te opismenjavaju pravoslavni puk u okolnim selima. Rukopise ukra\u0161avaju u manastirskoj skriptari. Jeromonasi za potrebe manastira izra\u0111uju predmete od plemenitih metala, bjelokosti i drveta. Posjedovali su bogatu riznicu liturgijskih predmeta.<\/p>\n\n\n\n Manastir je bio te\u0161ko o\u0161te\u0107en u vrijeme borbi za oslobo\u0111enje od osmanlijske vlasti. Obnovljen je tijekom 18. stolje\u0107a. Ve\u0107 1804. godine o\u0161te\u0107en je u potresu da bi 1835. godine bio ponovno obnovljen. Zgrada ju\u017enog konaka te\u0161ko je stradala u vrijeme II. svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n Tijekom svake godine u manastiru se odr\u017eavaju dva velika crkvena sabora: na dan Prijenosa mo\u0161tiju sv. Nikole 22. svibnja (Nikolje) i blagdana Preobra\u017eenja 19. kolovoza. Tada se ovdje okuplja veliki broj pravoslavnih vjernika iz \u0161ireg okru\u017eenja da bi kroz svetu liturgiju i me\u0111usobno dru\u017eenje potvrdili svoju pripadnost vjeri. Dan prije Preobra\u017eenja dolazi u manastir brojan svijet da bi sudjelovao u ve\u010dernjem bogoslu\u017eenju i bdijenju koje traje \u010ditavu no\u0107 uz molitvu, paljenje vo\u0161tanih svije\u0107a za \u017eive i mrtve. Specifikum ovakvih susreta je i sje\u010denje slavskog kola\u010da koji se kao i prelijevanje koljiva (kuhanog \u017eita) dijeli prisutnima. Vjernici, iako malobrojni, danas su puno privr\u017eeniji crkvi i vjeri.<\/p>\n\n\n\n Manastir je kulturni spomenik 0-te kategorije.<\/p>\n\n\n\n Manastir je bio prazan 20 godina, a od 2017. u njemu boravi jeromonah Pavle, arhimandrit manastira sv. Nikole.<\/p>\n\n\n\n Svaki dan je manastir otvoren i svaki se dan slu\u017ei sveta liturgija. Nedjeljom i praznikom je slu\u017eba u 9 sati. Svi su dobrodo\u0161li do\u0161li, pogledati i pomoliti se. Ljudi \u010desto posje\u0107uju manastir, neki borave u manastiru vi\u0161e dana, a neki do\u0111u turisti\u010dki, pogledaju crkvu, u\u017eivaju u lijepoj prirodi, pro\u0161etaju do izvora sv. Nikole. Kamena crkva koja se i danas mo\u017ee vidjeti sagra\u0111ena je 1592. godine.<\/p>\n\n\n\n Svaki dobronamjernik ne\u0107e po\u017ealiti ako od\u0161krine vrata povijesti i vjere iza zidina manastira u srcu Papuka.<\/p>\n\n\n\n Izvor: www.tzgorahovica.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vi\u0161e je od 14 razloga za\u0161to posjetiti Orahovicu i pogledati njene ljepote gdje se osim prekrasnih parkova u<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21558,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[31,35],"tags":[],"class_list":["post-21557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-marketing","category-turizam"],"featured_image_urls":{"full":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1.jpg",1000,667,false],"thumbnail":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1-150x150.jpg",150,150,true],"medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1-300x200.jpg",300,200,true],"medium_large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1-768x512.jpg",640,427,true],"large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1.jpg",640,427,false],"1536x1536":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1.jpg",1000,667,false],"2048x2048":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1.jpg",1000,667,false],"morenews-featured":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1.jpg",1000,667,false],"morenews-large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1-825x575.jpg",825,575,true],"morenews-medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/manastir_svnikola-1-590x410.jpg",590,410,true]},"author_info":{"display_name":"radio orahovica","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=2"},"category_info":"MARKETING<\/a> TURIZAM<\/a>","tag_info":"TURIZAM","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21557"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21557\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}