{"id":22635,"date":"2023-10-10T08:22:22","date_gmt":"2023-10-10T08:22:22","guid":{"rendered":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=22635"},"modified":"2023-10-10T08:22:24","modified_gmt":"2023-10-10T08:22:24","slug":"svjetski-je-dan-mentalnog-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=22635","title":{"rendered":"Svjetski je dan mentalnog zdravlja"},"content":{"rendered":"\n

Po\u010detkom jeseni, 10. listopada obilje\u017eavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja! Ovaj dan obilje\u017eava se ve\u0107 unazad 70 godina diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju. Uz to, nastoji se promicati ideja poticanja brige o mentalnom zdravlju na jednakoj razini kao i brige za tjelesno zdravlje. U znak podr\u0161ke svim osobama koje pate od razli\u010ditih mentalnih poreme\u0107aja, a i s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju, taj dan je obi\u010daj nositi zelenu vrpcu. Zelena vrpca simbolizira novi \u017eivot, rast, nove po\u010detke u na\u0161im \u017eivotima \u2013 na\u0161em mentalnom zdravlju.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenice o mentalnom zdravlju u svijetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prije pandemije koronavirusa, procjenjuje se kako je 2019. godine 970 milijuna ljudi \u017eivjelo s barem jednim mentalnim poreme\u0107ajem (SZO, 2022.). Izme\u0111u 2009. i 2019. godine procjenjuje se da je 25% populacije patilo od razli\u010ditih mentalnih poreme\u0107aja. Iako prevalencija mentalnih poreme\u0107aja varira s obzirom na dob i spol, naj\u010de\u0161\u0107i mentalni poreme\u0107aji me\u0111u \u017eenama i mu\u0161karcima su anksiozni i depresivni poreme\u0107aji. Pojavom pandemije koronavirusa stvari su se na\u017ealost pogor\u0161ale. Prije same pandemije procijenjeno je da je 2019. godine 193 milijuna osoba patilo od velikog depresivnog poreme\u0107aja, a 298 milijuna osoba od razli\u010ditih oblika anksioznog poreme\u0107aja. U samo godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa, broj osoba koje pate od velikog depresivnog poreme\u0107aja porastao je na 246 milijuna osoba (porast za 28%) i na 374 milijuna slu\u010dajeva za osobe koje pate od razli\u010ditih oblika anksioznog poreme\u0107aja (porast od 26%). Mentalni poreme\u0107aji tako\u0111er nose rizik za raniju smrt. Procjenjuje se kako osobe koje pate od shizofrenije ili bipolarnog poreme\u0107aja prosje\u010dno \u017eive \u010dak do 20 godina kra\u0107e u odnosu na zdravu op\u0107u populaciju. Posljedica ve\u0107ine smrti kod tih osoba su bolesti, kao \u0161to su kardiovaskularne, respiratorne bolesti i infekcije koje se mogu prevenirati, no mentalni poreme\u0107aji doprinose njihovom nastanku i razvoju kroz razli\u010dite mehanizme (npr. ve\u0107a je vjerojatnost konzumacije alkohola, droga, cigareta, neredovite i nezdrave prehrane\u2026).<\/p>\n\n\n\n

Pravo na mentalno zdravlje – pravo na zdravlje!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le godine Vlada RH usvojila je Nacionalni okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine. Diljem zemlje pove\u0107ava se broj stru\u010dnjaka (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri, socijalni radnici, socijalni pedagozi, radni terapeuti, logopedi) koji nastoje pru\u017eiti pomo\u0107 osobama unutar javnog i privatnog sektora s razli\u010ditim mentalnim te\u0161ko\u0107ama. Vidljiv je tako\u0111er i pove\u0107an interes za samu temu mentalnog zdravlja, koja je u ovim godinama vi\u0161e, nego prija\u0161njima \u010desta tema u razli\u010ditim novinskim \u010dlancima, blogovima, stru\u010dnim \u010dlancima i dr. No usprkos vidljivim pomacima, jasno je da je potrebno ulo\u017eiti vi\u0161e resursa i dati hrvatskim gra\u0111anima na znanje gdje i kako mogu potra\u017eiti pomo\u0107 vezanu uz svoje ili tu\u0111e mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Kako mo\u017eemo ostvariti svoje pravo na mentalno zdravlje? Istaknut \u0107emo neke od osnovnih smjernica SZO-a:<\/p>\n\n\n\n