Po kr\u0161\u0107anskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. sije\u010dnja i zna\u010di objavu Boga \u010dovje\u010danstvu u ljudskom liku – u osobi Isusa Krista. Rije\u010d je o svetkovini Bo\u017eje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo kr\u0161tenje te Isusovo \u010dudo na svadbi u Kani Galilejskoj. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja ozna\u010davaju svr\u0161etak bo\u017ei\u0107noga vremena<\/p>\n\n\n\n
Sveta tri kralja u kr\u0161\u0107anskoj tradiciji, koja ih naziva Ga\u0161par, Melkior i Baltazar<\/strong>, kraljevi su, ili mudraci, koji su se prema Evan\u0111elju do\u0161li pokloniti Isusu Kristu nakon ro\u0111enja u Betlehemu.<\/p>\n\n\n\n Iako se Bogojavljenje slavi i na Istoku i na Zapadu, ono se u nekim stvarima ipak razlikuje. U Rimokatoli\u010dkoj crkvi Bo\u017ei\u0107 se po\u010deo slaviti prije Bogojavljenja – 25. prosinca. Kada je s Istoka, potkraj 4. stolje\u0107a, uvedena proslava Bogojavljenja 6. sije\u010dnja, Bo\u017ei\u0107 je ostao blagdan Isusova ro\u0111enja, a Bogojavljenje je bilo slavlje u spomen pohoda tri mudraca i Isusova kr\u0161tenja. <\/p>\n\n\n\n Za mudrace u tekstu Evan\u0111elja stoji gr\u010dka rije\u010d ‘magoi’ koja ima razli\u010dita zna\u010denja: mudraci, u\u010denjaci, zvjezdo\u010dita\u010di, magi\u010dari, itd, a najvjerojatnije potje\u010du iz Perzije.<\/p>\n\n\n\n To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tra\u017eili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju ku\u0107e i svoja dobra pa kre\u0107u na put i iz daleka dolaze u Betlehem.<\/p>\n\n\n\n U kr\u0161\u0107anskoj tradiciji dvojica teologa iz tre\u0107ega stolje\u0107a Origen i Tertulijan pridonijeli su stvaranju dana\u0161nje slike o ‘tri kralja’. Origenu se pripisuje da je tri dara simboli\u010dno protuma\u010dio: zlato upu\u0107uje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo bo\u017eanstvo, a smirna na njegovu smrt.<\/p>\n\n\n\n Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivaju\u0107i se na Izajijine svetopisamske tekstove i Psalme. U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izra\u0111ivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Ga\u0161par, Melkior i Baltasar. Po tom slikaru Ga\u0161par zna\u010di \u010dovjek iz podru\u010dja Kaspijskog mora, Melkior zna\u010di kralj svjetla, a Baltazar zna\u010di ‘gospodar \u010duva kralja’.<\/p>\n\n\n\n Nije poznato tko je zatim tri kralja vidio kao predstavnike triju kontinenata: Azije, Afrike i Europe. Zato se na slikama jedan od trojice kraljeva prikazuje kao crnac, \u0161to se obi\u010dno interpretira porukom da se sve zemlje te \u010ditavi svijet trebaju pokloniti Isusu kao Kristu.<\/p>\n\n\n\n Tri kralja se od srednjega vijeka uglavnom prikazuju tako da je jedan od njih starac, drugi mu\u0161karac srednjih godina, a tre\u0107i mladi\u0107, \u0161to je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.<\/p>\n\n\n\n Prema Matejevu Evan\u0111elju mudraci su prate\u0107i betlehemsku zvijezdu do\u0161li s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je \u017eelio prevariti s nakanom da mu ka\u017eu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.<\/p>\n\n\n\n Kad su prona\u0161li Isusa, Ga\u0161par, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao \u010dovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vra\u0107aju Herodu, pa se oni vrate drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time \u0161to im je javio ro\u0111enje Spasitelja Gospodina.<\/p>\n\n\n\n Bogojavljenje je pak kr\u0161\u0107anski blagdan kojim se slavi objava Boga \u010dovje\u010danstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.<\/p>\n\n\n\n Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog<\/strong> na prijelazu iz 2. u 3. stolje\u0107e, a prvi spomen kao slu\u017ebenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Krajem 4. stolje\u0107a na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Bo\u017ei\u0107a, pa Bogojavljenje gubi zna\u010denje blagdana u kojem se slave svi doga\u0111aji vezani uz Isusovo ro\u0111enje i skroviti \u017eivot do kr\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n Danas se u pravoslavnim crkvama, kada umjesto Sveta tri kralja slave Bo\u017ei\u0107, prilikom ovog blagdana naglasak stavlja upravo na Isusovo kr\u0161tenje, u kojem je Isus objavljen kao druga osoba Presvetog Trojstva. Na taj dan odr\u017eava se i obred blagoslova voda, a u pravoslavnim crkvama rade to uz najbli\u017eu vodenu povr\u0161inu, pri \u010demu se u vodu baca kri\u017e koji zatim ljudi poku\u0161avaju izroniti. Onaj kome to uspije dobiva poseban blagoslov.<\/p>\n\n\n\n Blagoslovljena voda koristi se za blagoslov ku\u0107a i obitelji, a sve\u0107enici tom prilikom poklanjaju i nadvratnike sa slovima G, M i B, koji zapravo ozna\u010davaju inicijale Ga\u0161para, Melkiora i Baltazara<\/strong>. Po tradiciji, poslije smrti tri kralja njihove su relikvije prvo odnesene u Carigrad. Kada ih je prona\u0161la sv. Jelena Kri\u017earica, prenesene su u Milano, potom i u K\u00f6ln, u najljep\u0161u njema\u010dku katedralu, u kojoj se i danas nalaze.<\/p>\n\n\n\n Nakon Drugoga vatikanskog sabora, bo\u017ei\u0107no vrijeme zavr\u0161ava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Kr\u0161tenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokr\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Bo\u017eje objave u kojoj se spominje pohod Trojice mudraca, Isusovo kr\u0161tenje i Isusovo \u010dudo na svadbi u Kani Galilejskoj<\/strong>, gdje se Isus, na po\u010detku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima mo\u0107 pretvoriti vodu u vino, \u010dime posredno navje\u0161\u0107uje i ustanovljenje euharistije.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u hrvatskim katolicima razvio se obi\u010daj blagoslivljanja vode<\/strong> na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju ku\u0107e i obitelji.<\/p>\n\n\n\n Kasnijim tuma\u010denjima, kr\u0161\u0107anske su crkve uz ovaj blagdan govorile o ‘objavi poganima’ jer su Baltazar, Melkior i Ga\u0161par prepoznati kao pripadnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo tako \u0161to im je javio o ro\u0111enju Spasitelja.<\/p>\n\n\n\n (tportal)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po kr\u0161\u0107anskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. sije\u010dnja i zna\u010di objavu Boga \u010dovje\u010danstvu<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-254","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hrvatska"],"featured_image_urls":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","morenews-featured":"","morenews-large":"","morenews-medium":""},"author_info":{"display_name":"Toni Patko\u0161","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=3"},"category_info":"Hrvatska<\/a>","tag_info":"Hrvatska","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=254"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}