{"id":30577,"date":"2024-05-29T08:23:08","date_gmt":"2024-05-29T08:23:08","guid":{"rendered":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=30577"},"modified":"2024-05-29T08:23:08","modified_gmt":"2024-05-29T08:23:08","slug":"u-hrvatskoj-cak-23-ljudi-mladih-od-65-godina-umire-od-srcanih-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=30577","title":{"rendered":"U Hrvatskoj \u010dak 23% ljudi mla\u0111ih od 65 godina umire od sr\u010danih bolesti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Obilje\u017eavanje Svjetskog tjedna sr\u010danog ritma, prvog tjedna u lipnju, nagla\u0161ava va\u017enost brige za zdravlje srca i redovito pra\u0107enje njegova stanja. Sr\u010dano\u017eilne bolesti predstavljaju jedan od vode\u0107ih zdravstvenih izazova u cijelom svijetu, s vi\u0161e od 20,5 milijuna smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje. Stru\u010dnjaci upozoravaju da bi, ako se ne poduzmu odgovaraju\u0107e mjere, taj broj mogao porasti na 23 milijuna do 2030. godine.<\/p>\n<\/div>\n
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Europi sr\u010dano\u017eilne bolesti su uzrok smrti za \u010dak 4 milijuna ljudi godi\u0161nje, dok oko 60 milijuna stanovnika Europe \u017eivi s nekom od sr\u010dano\u017eilnih bolesti. U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8\/100.000 spada me\u0111u zemlje koje imaju ve\u0107e stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Unato\u010d naporima koji su ulo\u017eeni tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a kako bi se podigla razina svijesti o rizicima sr\u010dano\u017eilnih bolesti, brojke i dalje pokazuju zabrinjavaju\u0107e trendove u Hrvatskoj – \u010dak 23 % ljudi mla\u0111ih od 65 godina umire od sr\u010dano\u017eilnih bolesti, \u0161to ukazuje na nu\u017enost daljnjeg unapre\u0111enja prevencije i lije\u010denja navedenih bolesti.Srce je mi\u0161i\u0107ni organ koji pravilnim, vremenski ujedna\u010denim kontrakcijama potiskuje krv oboga\u0107enu kisikom kroz krvne \u017eile do krajnjih dijelova na\u0161eg organizma. \u201cBroj otkucaja srca zna\u010dajno se mijenja uslijed niza fiziolo\u0161kih i patolo\u0161kih \u010dimbenika. Frekvencija srca povezana je s tjelesnom sposobno\u0161\u0107u (kondicijom), razdobljem dana (budnost, san), tjelesnom aktivnosti, nekim stanjima i bolestima sr\u010dano\u017eilnog i drugih organskih sustava (debljina, pu\u0161enje, vru\u0107ica, anemija, hipertireoza, hipotireoza). No, ona korelira i s dobi i spolom osobe, tvrdi specijalist interne medicine i subspecijalist kardiolog prof. dr. sc. Damir Fabijani\u0107 te isti\u010de kako je \u201cu zdrave osobe u mirovanju ritam srca pravilan, a frekvencija u prosjeku 60 – 100 otkucaja u minuti.\u201d<\/p>\n<\/div>\n
\n
\n

Kako kuca va\u0161e srce?<\/strong><\/u><\/p>\n

Tahikardija, koja ozna\u010dava pove\u0107anje broja otkucaja iznad 100\/min, se \u010desto javlja u zdravih osoba tijekom ja\u010dih tjelesnih aktivnosti, ali i u bolesnika s anemijom, vru\u0107icom ili pove\u0107anim radom \u0161titne \u017elijezde, odnosno hipertireozom. S druge strane, bradikardija ili smanjenje frekvencije srca ispod 60\/min se mo\u017ee javiti u mirovanju, napose snu, ali i kao posljedica bolesti sr\u010dano\u017eilnog ili drugih organskih sustava, poput smanjenog rada \u0161titne \u017elijezde, tj. hipotireoze. \u201cTrajno nepravilan sr\u010dani ritam koji se prikazuje zna\u010dajnim odstupanjima u broju otkucaja tijekom jednominutnog pra\u0107enja bila ili tijekom mjerenja arterijskog tlaka primjenom automatskih mjera\u010da (tlakomjera) sugerira atrijsku fibrilaciju. Tijekom atrijske fibrilacije u srcu mo\u017ee nastati ugru\u0161ak koji kontrakcijom mo\u017ee biti izba\u010den u arterijski krvotok – u 90 % slu\u010dajeva u arterije mozga s posljedi\u010dnim mo\u017edanim infarktom\u201d, nadodao je prof. Fabijani\u0107.<\/p>\n

Simptomi sr\u010dano\u017eilnih bolesti<\/strong><\/u><\/p>\n

U osoba starijih od 50 godina koje su izlo\u017eene faktorima rizika za sr\u010dano\u017eilne bolesti poput pu\u0161enja, dijabetesa, visokih razina masno\u0107a u krvi i pove\u0107anog opsega struka u sr\u010danim arterijama mogu nastati aterosklerotska su\u017eenja zbog kojih prilikom pove\u0107anja frekvencije srca mo\u017ee nastati prsna bol, poznata kao angina pektoris. Smetnje se naj\u010de\u0161\u0107e javljaju tijekom ja\u010dih tjelesnih aktivnosti kada se frekvencija srca pove\u0107a na vi\u0161e od 80 % od maksimalne predvi\u0111ene za dob. Manifestiraju se sna\u017enom boli ili \u017earenjem iza i oko prsne kosti, ponekad s osje\u0107ajem \u0161irenja u vrat, \u010deljust, ramena i ruke; simptomi obi\u010dno prestaju nakon prestanka aktivnosti. Nasuprot tome, izrazito smanjenje broja otkucaja srca u mirovanju ili nemogu\u0107nost pove\u0107anja frekvencije tijekom tjelesnih aktivnosti mogu pratiti op\u0107a slabost, nedostatak daha, nestabilnost pri hodu ili vrtoglavica, a nastaju zbog bolesti provodnog sustava srca ili prekomjerne uporabe lijekova koji smanjuju frekvenciju, objasnio je prof. Fabijani\u0107 te naglasio da opisani slu\u010dajevi zahtijevaju \u017eurno javljanje lije\u010dniku.<\/p>\n

Kako pratiti frekvenciju i ritam srca?<\/strong><\/u><\/p>\n

Sr\u010dani ritam i frekvencija mogu se pratiti razli\u010ditim, u svakodnevnom \u017eivotu dostupnim ure\u0111ajima, poput pametnih satova ili narukvica, no prof. Fabijani\u0107 isti\u010de kako je to\u010dniji na\u010din mjerenja pipanje bila laganim pritiskom jagodica drugog i tre\u0107eg prsta ruke na pal\u010danoj i vratnoj arteriji tijekom 60 sekundi. \u201cNasuprot pravilnom bilu koje odra\u017eava fiziolo\u0161ki sinusni ritam, mo\u017ee se zabilje\u017eiti nepravilnost sr\u010danog ritma (aritmija). Povremeni preskoci i zastoji u radu srca (ekstrasistole) \u010desti su u mladih, zdravih osoba tijekom mirovanja, nerijetko prilikom odlaska na po\u010dinak, u razdobljima psihi\u010dkog optere\u0107enja kada naj\u010de\u0161\u0107e predstavljaju po zdravlje nezna\u010dajnu prolaznu nelagodu. Me\u0111utim, iste promjene u osoba s faktorima rizika za sr\u010dano\u017eilne bolesti ili postoje\u0107im sr\u010dano\u017eilnim bolestima mogu ukazivati na slo\u017eenije, pa i po \u017eivot opasne poreme\u0107aje sr\u010danog ritma. Stalna nepravilnost sr\u010danog ritma, koja se o\u010dituje zna\u010dajnim varijacijama u broju otkucaja srca tijekom jednominutnog pra\u0107enja ili mjerenja arterijskog tlaka, mo\u017ee biti znak atrijske fibrilacije, koja zbog mogu\u0107eg nastajanja ugru\u0161ka u srcu mo\u017ee rezultirati po \u017eivot opasnim mo\u017edanim infarktom. U takvim situacijama od iznimne je va\u017enosti savjetovati se s lije\u010dnikom\u201d, naglasio je prof. Fabijani\u0107.<\/p>\n

\u201cSrce koje kuca sporije, kuca du\u017ee!\u201d<\/strong><\/u><\/p>\n

Zdrave navike poput smanjenja stresa, uravnote\u017eene prehrane, prestanka pu\u0161enja, redovite tjelovje\u017ebe te primjena beta-blokatora – smanjuju frekvenciju srca, \u0161to u kona\u010dnici rezultira smanjenjem ukupne i sr\u010dano\u017eilne smrtnosti. “Prema znanstvenim istra\u017eivanjima, ljudsko je srce programirano da tijekom \u017eivotnog vijeka odradi oko 2,5 do 3 milijarde otkucaja. Stoga je za produljenje \u017eivota bitno usporiti potro\u0161nju otkucaja, jer srce koje kuca sporije, kuca du\u017ee”, zaklju\u010dio je prof. Damir Fabijani\u0107.<\/p>\n

Izvor: mediaservis.hr\/ Foto: HZJZ<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obilje\u017eavanje Svjetskog tjedna sr\u010danog ritma, prvog tjedna u lipnju, nagla\u0161ava va\u017enost brige za zdravlje srca i redovito pra\u0107enje<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-30577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hrvatska"],"featured_image_urls":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","morenews-featured":"","morenews-large":"","morenews-medium":""},"author_info":{"display_name":"radio orahovica","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=2"},"category_info":"Hrvatska<\/a>","tag_info":"Hrvatska","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30577"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30577\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30580,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30577\/revisions\/30580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}