{"id":49848,"date":"2025-07-01T08:51:37","date_gmt":"2025-07-01T08:51:37","guid":{"rendered":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=49848"},"modified":"2025-07-01T08:51:37","modified_gmt":"2025-07-01T08:51:37","slug":"intervju-s-predsjednicom-odbora-za-obrazovanje-znanost-i-kulturu-hrvatskog-sabora-vesnom-bedekovic-puna-i-kontinuirana-potpora-hrvatima-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=49848","title":{"rendered":"Intervju s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesnom Bedekovi\u0107: Puna i kontinuirana potpora Hrvatima u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora izv. prof. dr. sc.\u00a0Vesna Bedekovi\u0107\u00a0<\/strong>nedavno je boravila u slu\u017ebenom posjetu hrvatskoj zajednici u Srbiji, u sklopu obilje\u017eavanja Dana ro\u0111enja biskupa Ivana Antunovi\u0107a. Tom prigodom su Bedekovi\u0107 kao i ostali du\u017enosnici iz Hrvatske najavili daljnju i sna\u017enu potporu ovda\u0161njem obrazovanju na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

Profesionalna, akademska pa i politi\u010dka karijera na\u0161e sugovornice\u00a0<\/strong>vezana je uz podru\u010dje obrazovanja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je u podru\u010dju dru\u0161tvenih znanosti \u2013 polje pedagogije. Radila je u \u0161kolama, obna\u0161ala je du\u017enosti pro\u010delnice dvaju odjela Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije, bila dekanica Veleu\u010dili\u0161ta u Virovitici. Od 2005. do 2020. izvodila je nastavu na fakultetima u Osijeku, Zagrebu i Mostaru.<\/p>\n

Podru\u010dje njezinog znanstvenog interesa su interkulturalna pedagogija i obrazovanje na manjinskim jezicima. Suautorica je dva osnovno\u0161kolska ud\u017ebenika, autorica dva visoko\u0161kolska ud\u017ebenika, urednica dviju uredni\u010dkih knjiga te autorica ili suautorica 106 znanstvenih i stru\u010dnih radova. Kao izlaga\u010dica sudjelovala je na 68 nacionalnih i me\u0111unarodnih znanstvenih skupova, konferencija i kongresa. Kao znanstvena istra\u017eiva\u010dica sudjelovala je u realizaciji vi\u0161e znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih projekata. Bila je i zamjenica predsjednika Posebnog stru\u010dnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podru\u010dju obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj.<\/p>\n

Politi\u010dku karijeru zapo\u010dela je 2007. godine, obna\u0161aju\u0107i prvo du\u017enost \u010dlanice\u00a0Op\u0107inskog poglavarstva Op\u0107ine Pitoma\u010da a potom kao vije\u0107nica u skup\u0161tini Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije. Od 2016. do 2019. zastupnica je u 9. sazivu Hrvatskog sabora i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Tako\u0111er, od 2020. do 2021. obna\u0161ala je du\u017enost ministrice u Vladi Hrvatske, vode\u0107i resor demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Od 2021. do danas zastupnica je u 10. i 11. sazivu Hrvatskog sabora i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.<\/p>\n

Boravili ste nedavno slu\u017ebeno u Srbiji. Kako ocjenjujete prilike me\u0111u Hrvatima u Srbiji, njihov polo\u017eaj?<\/strong><\/p>\n

Ovo nije moj prvi boravak u Srbiji. U proteklih desetak i vi\u0161e godina posjetila sam razne zajednice Hrvata Bunjevaca, \u0160okaca i Srijemaca u Vojvodini. Kontinuirano gledano polo\u017eaj Hrvata kao manjinske zajednice u Srbiji svake se godine pobolj\u0161ava. Iako jo\u0161 uvijek, na\u017ealost, nisu dovoljno vidljivi u javnom prostoru, Hrvati su \u017eiva, optimisti\u010dna i sna\u017ena zajednica koja u Srbiji ima sna\u017enu potporu Katoli\u010dke crkve, oko \u010detrdeset aktivnih udruga u podru\u010dju kulture, gotovo tristo manifestacija godi\u0161nje i sve kvalitetniju cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku te nastavu s izbornim predmetom koju poha\u0111a oko tisu\u0107u u\u010denika. Kada je rije\u010d o razini na kojoj bi njihova manjinska prava u Srbiji trebala biti ostvarena \u2013 ne nu\u017eno ve\u0107a, nego samo jednaka kao i za ve\u0107inski narod \u2013 koraci u pobolj\u0161anju su jo\u0161 uvijek spori i nedostatni, a u\u010dinjeni su najve\u0107im dijelom vlastitim snagama samih ovda\u0161njih Hrvata te uz potporu dr\u017eavnih tijela i institucija mati\u010dne domovine Hrvatske. Ostvarivanje prava u podru\u010dju kulture, informiranja, slu\u017ebene uporabe materinskog jezika i pisma, a osobito u podru\u010dju obrazovanja na hrvatskom jeziku zahtijeva financijske, materijalne, institucionalne i ljudske resurse. Tu va\u017enu i presudnu ulogu ima Hrvatsko nacionalno vije\u0107e kao predstavni\u010dko tijelo Hrvata preko kojega pripadnici hrvatske nacionalne manjine ostvaruju svoja prava na manjinsku samoupravu. Rad Vije\u0107a kontinuirano i partnerski podupire Vlada Hrvatske na \u010delu s na\u0161im premijerom\u00a0Andrejem Plenkovi\u0107em\u00a0<\/strong>koja je u sklopu velikog kapitalnog projekta izgradila i opremila tri dje\u010dja vrti\u0107a u Subotici. Po\u010detkom novog poglavlja u \u017eivotu hrvatske zajednice u Srbiji smatram izgradnju Hrvatskog doma \u2013 Matice u Subotici koju je tako\u0111er u cijelosti financirala Vlada Hrvatske. Matica nije samo zgrada, nego je ku\u0107a i dom za sve, osobito za djecu i u\u010denike. Matica je dom u kojemu se odgaja, razvija i promi\u010de svijest o va\u017enosti u\u010denja i govorenja hrvatskog jezika kao temelja identiteta, kulture, pripadnosti i opstojnosti Hrvata koji \u017eive izvan mati\u010dne domovine Hrvatske. Osim Vlade Hrvatske i pojedinih resornih ministarstava (Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva demografije i useljeni\u0161tva, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova), u \u010ditavom nizu projekata koji podupiru rad HNV-a i unaprje\u0111uju \u017eivot Hrvata u Srbiji tako\u0111er sudjeluju i Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Agencija za odgoj i obrazovanje te hrvatske \u017eupanije, gradovi i op\u0107ine. Osobito sam ponosna na to \u0161to rad HNV-a podupire i \u017eupanija u kojoj ja \u017eivim, Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija. Na\u0161 \u017eupan\u00a0Igor Androvi\u0107<\/strong>\u00a0pro\u0161le je godine ovdje u Subotici s predsjednicom HNV-a\u00a0Jasnom Vojni\u0107<\/strong>\u00a0potpisao ugovor o financijskoj potpori projektima Vije\u0107a. Tako\u0111er, dogovorena je i gospodarska suradnja, a razmotrene su i mogu\u0107nosti studijskih putovanja i posjeta ovda\u0161njih u\u010denika i profesora Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji kako bi upoznali kulturnu ba\u0161tinu na\u0161e \u017eupanije. Smatram da ovakvi posjeti, razmjene i studijska putovanja zna\u010dajno osna\u017euju ovda\u0161nju hrvatsku zajednicu, ali jednako tako i nas u Hrvatskoj. Osiguravanje financijskih, infrastrukturnih, materijalnih i kadrovskih uvjeta za kvalitetan \u017eivot i rad pripadnika hrvatske nacionalne manjine pridonosi osna\u017eivanju polo\u017eaja Hrvata u Srbiji. To je pravi put prema kvalitetnijem \u017eivotu i boljem polo\u017eaju hrvatske manjinske zajednice u Srbiji na kojemu ima jo\u0161 puno prostora za napredak. Na tom putu postoje i izazovi koje je potrebno jasno i nedvosmisleno komunicirati.<\/p>\n

Predsjednica ste Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora. Bavi li se ovo tijelo i pitanjima vezanima za obrazovanje i kulturu Hrvata izvan Hrvatske?<\/strong><\/p>\n

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jedno je od radnih tijela Hrvatskog sabora \u010diji djelokrug rada obuhva\u0107a poslove utvr\u0111ivanja i pra\u0107enja provo\u0111enja politike, pri \u010demu u postupku dono\u0161enja zakona i propisa ima prava i du\u017enosti mati\u010dnog radnog tijela u podru\u010djima koja se odnose na rani i pred\u0161kolski odgoj, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, znanost, kulturu i tehni\u010dku kulturu, me\u0111unarodnu znanstvenu i tehni\u010dku suradnju, za\u0161titu kulturnih dobara, povijesne gra\u0111e i naslije\u0111a te suradnju s vjerskim zajednicama. U tom se kontekstu Odbor bavi i pitanjima koja su vezana za obrazovanje i kulturu Hrvata izvan Hrvatske. U posljednjih nekoliko mjeseci Odbor je odr\u017eao dvije tematske sjednice vezane za obrazovanje Hrvata izvan Hrvatske. U studenome pro\u0161le godine odr\u017eana je tematska sjednica na kojoj se raspravljalo o polo\u017eaju lektora hrvatskog jezika na stranim visokim u\u010dili\u0161tima u inozemstvu. Na sjednici se raspravljalo o temama od izuzetne va\u017enosti, ne samo za lektore nego i za o\u010duvanje hrvatskog jezika kao temelja hrvatskog nacionalnog identiteta, pri \u010demu je nagla\u0161eno kako hrvatski jezik nije samo sredstvo komunikacije ve\u0107 i nositelj kulture, povijesti i tradicije. Lektori hrvatskog jezika na inozemnim visokim u\u010dili\u0161tima na tom zadatku imaju va\u017enu i nezamjenjivu ulogu kao ambasadori hrvatskog jezika u svijetu, prenositelji znanja i klju\u010dni sudionici u izgradnji mostova izme\u0111u Hrvatske i drugih dr\u017eava. U tom je kontekstu istaknuta i va\u017enost otvaranja lektorata hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Novom Sadu 2018. godine te uloga lektorata u u\u010denju i njegovanju hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti u Srbiji. Me\u0111u najva\u017enijim izazovima s kojima se susre\u0107u lektori istaknuta je problematika ograni\u010denosti mandata na trajanje od tri godine te je istaknuta potreba produ\u017eenja mandata na dulje razdoblje uz mogu\u0107nost zanavljanja mandata uz suglasnost mati\u010dne institucije. Tako\u0111er, u travnju ove godine odr\u017eana je zajedni\u010dka tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za Hrvate izvan Hrvatske na kojoj se raspravljalo o stanju, izazovima i perspektivama hrvatske nastave u inozemstvu kao posebnom aspektu obrazovnog programa \u010diji je cilj o\u010duvanje i razvoj hrvatskog identiteta namijenjen mladima i djeci koji \u017eive u drugoj kulturnoj i jezi\u010dnoj sredini, s posebnim naglaskom na ulogu u\u010ditelja, nastavnika, profesora i koordinatora koji brinu o izvo\u0111enju hrvatske nastave u inozemstvu te zna\u010daj povezivanja iseljeni\u0161tva s mati\u010dnom domovinom. U radu tematske sjednice sudjelovala je i kolegica saborska zastupnica i predsjednica HNV-a Jasna Vojni\u0107 koja je na sjednici govorila o stanju i izazovima hrvatske nastave u Srbiji.<\/p>\n

Hrvatska, odnosno njezino resorno ministarstvo, \u0161alje profesore hrvatskog jezika na rad u hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske. Koliko se to u praksi pokazalo va\u017enim?<\/strong><\/p>\n

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih trenutno organizira i financira hrvatsku nastavu cjelovito ili djelomi\u010dno u 22 zemlje, od \u010dega u 11 zemalja \u010dlanica Europske unije te u 11 zemalja izvan EU. Sustavom hrvatske nastave u inozemstvu trenutno je obuhva\u0107eno je oko 5.300 u\u010denika s kojima radi 92 u\u010ditelja. Praksa pokazuje va\u017enost profesionalne u\u010dinkovitosti \u0161kolovanih u\u010ditelja, nastavnika i profesora koji posjeduju \u010ditav spektar didakti\u010dko-metodi\u010dkih i ostalih specifi\u010dnih kompetencija koje su potrebne za rad s razli\u010ditim uzrastima djece i u\u010denika, ali i za komunikaciju s roditeljima i \u0161irom dru\u0161tvenom zajednicom. Tako\u0111er, izuzetno va\u017eno je to \u0161to su u\u010ditelji, nastavnici i profesori koje Ministarstvo \u0161alje na rad u hrvatskim zajednicama koje \u017eive izvan Hrvatske izvorni govornici hrvatskog jezika, ali i stru\u010dnjaci koji su osposobljeni za odr\u017eavanje nastave na standardnom hrvatskom knji\u017eevnom jeziku. Da bi njihov rad bio kvalitetan izuzetno ih je va\u017eno profesionalno osna\u017eivati i omogu\u0107avati im kontinuirano stru\u010dno usavr\u0161avanje i dolazak u Hrvatsku na stru\u010dne skupove na kojima imaju mogu\u0107nost razmjene stru\u010dnih i profesionalnih iskustava i dobre prakse, \u0161to je izuzetno va\u017eno i za mati\u010dnu zemlju i za Hrvate koji \u017eive izvan mati\u010dne domovine.<\/p>\n

Na nedavnoj proslavi praznika hrvatske zajednice istaknuli ste va\u017enost govorenja i u\u010denja\u00a0<\/strong>materinskog, hrvatskog jezika i me\u0111u Hrvatima izvan Hrvatske. Koliko je to zastupljeno u pr<\/strong>aksi vezano za hrvatske manjine u okru\u017eenju?<\/strong><\/p>\n

Za stjecanje i osvje\u0161tavanje vlastitog identiteta, osobito djece i mladih u formativnoj dobi, izuzetno va\u017enim smatram u\u010denje i govorenje materinskog jezika \u2013 onoga koji se u\u010di od majke i oca, obitelji i predaka, ali jednako tako i u\u010denje standardnog knji\u017eevnog jezika i pisma u okviru \u0161kolskog sustava. To je pravo koje treba biti omogu\u0107eno svim pripadnicima manjinskih zajednica u zrelim, odgovornim i demokratskim dr\u017eavama. Jezik je neraskidiva i trajna veza svakog naroda, bez obzira na granice, prirodne i druge prepreke, udaljenost i daljine koje dijele njegove pripadnike, a hrvatski jezik je veza, du\u0161a i zrcalo hrvatskog naroda \u2013 zrcalo u kome se ogleda identitet, duhovno bi\u0107e, pripadnost i opstojnost hrvatskog naroda. U tom je smislu zada\u0107a, ali i du\u017enost hrvatskog obrazovnog sustava podupirati i osna\u017eivati u\u010denje i uporabu standardnog hrvatskog jezika svugdje gdje \u017eive Hrvati izvan mati\u010dne domovine. Uz njegovanje svih hrvatskih narje\u010dja i njihovih idioma te idioma kojima se slu\u017ei dio Hrvata u inozemstvu, me\u0111u kojima su i Hrvati u Srbiji, hrvatski standardni jezik je sustav koji je ure\u0111en normom na svim jezi\u010dnim razinama i va\u017eno je u\u010diti njegova pravila tijekom \u0161kolovanja. Tako\u0111er, hrvatski jezik jedan je od slu\u017ebenih jezika Europske unije te je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti kao temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture dio europskoga identiteta i europske kulture. Ugledaju\u0107i se na praksu i zakonodavne okvire zemalja \u010dlanica EU poput Francuske, Slova\u010dke, Poljske, Litve, Slovenije, \u0160vicarske i Belgije, koje su uporabu svojih jezika uredile posebnim zakonom o jeziku, Hrvatski sabor je 26. sije\u010dnja 2024. godine donio Zakon o hrvatskom jeziku koji \u010dini osnovu oblikovanja konzistentne jezi\u010dne politike kojom se osigurava sustavna i stru\u010dna skrb o hrvatskom jeziku, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. U tom smislu praksa pokazuje da, bez obzira na razli\u010ditosti i specifi\u010dnosti pojedinih modela u\u010denja i uporabe hrvatskog jezika koje su uvjetovane specifi\u010dnim okolnostima svake pojedine zemlje u kojoj \u017eive Hrvati izvan granica mati\u010dne domovine, ali jednako tako i sve slo\u017eenijim globalnim izazovima, u\u010denje i uporaba hrvatskog jezika pripadnika hrvatske nacionalne manjine koji \u017eive u bli\u017eem i daljem okru\u017eenju ima kontinuitet i kvalitetnu osnovu za daljnji razvoj i budu\u0107nost. Pritom izuzetno va\u017enom smatram primjerenu i afirmativnu komunikaciju izme\u0111u mati\u010dne domovine Hrvatske, zajednica Hrvata koji \u017eive izvan mati\u010dne domovine i predstavnika vlasti zemalja u kojima Hrvati \u017eive diljem svijeta. Bez obzira na poneka razli\u010dita stajali\u0161ta koja proizlaze iz specifi\u010dnih odnosa izme\u0111u pojedinih zemalja, zadatak, ali i odgovornost nam je ista \u2013 to je tra\u017eenje i iznala\u017eenje zajedni\u010dkih afirmativnih rje\u0161enja, jer odnos prema manjinama je mjerilo i odraz demokratske zrelosti zemlje. U tom je kontekstu manjine potrebno promatrati i tretirati kao zajedni\u010dko bogatstvo i dodanu vrijednost svakog ure\u0111enog, odgovornog i demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n

U Hrvatskoj postoje\u00a0<\/strong>22 nacionalne manjine koje ostvaruju svoja prava i u podru\u010dju obrazovanja. Ka\u017eite nam vi\u0161e o tom obrazovanju \u2013 modelima, ud\u017ebenicima, potpori dr\u017eave\u2026<\/strong><\/p>\n

Prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj regulirana su Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, dok je obrazovanje na jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina regulirano odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje, ovisno o brojnosti na pojedinim podru\u010djima, ostvaruju u okviru tri osnovna modela: Model A \u2013 nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina; Model B \u2013 dvojezi\u010dna nastava; Model C \u2013 njegovanje jezika i kulture. U pojedinim se sredinama organiziraju i posebni oblici \u0161kolovanja poput nastave u kojoj se jezik nacionalne manjine u\u010di kao jezik sredine ili kao posebni oblici nastave poput ljetnih i zimskih \u0161kola te dopisno-konzultativne nastave ili posebnih programa za uklju\u010divanje u\u010denika romske populacije u odgojno-obrazovni sustav. Vlada Hrvatske, osim \u0161to osigurava besplatne ud\u017ebenike, besplatan \u0161kolski obrok i besplatan \u0161kolski prijevoz za sve u\u010denike osnovnih \u0161kola, osobito podupire odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Tiskanje ud\u017ebenika i radnih materijala za pripadnike svih nacionalnih manjina koji se u Hrvatskoj \u0161koluju u okviru razli\u010ditih modela i posebnih programa koje sam opisala financira se sukladno odredbama Zakona o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu. Tako\u0111er, na temelju kriterija koje postavlja Savjet za nacionalne manjine Vlada financira razne projekte i programe udruga i ustanova nacionalnih manjina u podru\u010dju informiranja, izdava\u0161tva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija, \u010dime sna\u017eno podupire ostvarivanje kulturne autonomije manjinskih zajednica koje \u017eive u Hrvatskoj.<\/p>\n

Tijekom profesionalne, akademske i politi\u010dke karijere sura\u0111ivali ste s Hrvatima u Ma\u0111arskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rumunjskoj i nekim drugim zemljama. U tom\u00a0kontekstu, mo\u017eete li povu\u0107i paralelu s Hrvatima u Srbiji?<\/strong><\/p>\n

Povu\u0107i paralelu nije tako jednostavno jer svaka zemlja u kojoj \u017eive i \u0161koluju se pripadnici hrvatske manjine ima \u010ditav niz specifi\u010dnosti u skladu s kojima su oblikovani i razvijeni raznovrsni modeli obrazovanja, kao i pristupi participaciji u dru\u0161tvenom \u017eivotu i suradnji s akterima na kulturnoj sceni domicilne zajednice. Me\u0111utim, ono \u0161to je isto i zajedni\u010dko svim Hrvatima koji kao manjinski narod \u017eive izvan granica mati\u010dne domovine, to je \u017eelja za davanjem i dijeljenjem hrvatske kulture, hrvatskog jezika i identitetskih vrijednosti, uz istovremeno uva\u017eavanje, prihva\u0107anje, otvorenost i afirmativnost prema pripadnicima domicilnog naroda i drugim manjinskim narodima s kojima \u017eive u zajednici. Uvjeti rada nisu svuda isti, naj\u010de\u0161\u0107e ovise o financijskim, materijalnim, infrastrukturnim i kadrovskim resursima, o potpori kako mati\u010dne tako i domicilne zemlje, ali velikim dijelom i o neiscrpnom entuzijazmu pojedinaca. Naj\u010de\u0161\u0107e su to u\u010ditelji, nastavnici, profesori, kulturni radnici i intelektualci. Kako je podru\u010dje mog znanstvenog interesa interkulturalna pedagogija i obrazovanje na manjinskim jezicima, u okviru znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih projekata u kojima sam sudjelovala kao znanstveni istra\u017eiva\u010d, susretala sam se raznim hrvatskim zajednicama, primjerice s kara\u0161evskim Hrvatima u Rumunjskoj, gradi\u0161\u0107anskim Hrvatima u Austriji, pomurskim Hrvatima u Ma\u0111arskoj, bokeljskim Hrvatima u Crnoj Gori i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tako\u0111er, u okviru programa kulturne suradnje i raznih slu\u017ebenih posjeta imala sam prigodu i \u010dast u vi\u0161e navrata boraviti i susretati se s bunjeva\u010dkim i \u0161oka\u010dkim Hrvatima u Srbiji te s hrvatskim iseljenicima u Kanadi i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Ako bi nam, u kontekstu svih mojih dosada\u0161njih iskustava i neposrednih kontakata sa zajednicama Hrvata koje sam posjetila, referentna to\u010dka za povla\u010denje paralele s Hrvatima u Srbiji bila promi\u0161ljanje motivacije za o\u010duvanje vlastitih korijena i nacionalnog identiteta, tada mogu re\u0107i da Hrvati u Srbiji, unato\u010d brojim preprekama i te\u0161kim okolnostima koje u sli\u010dnim varijacijama imaju i druge zajednice Hrvata koje \u017eive izvan mati\u010dne domovine u raznim dijelovima svijeta \u2013 niti su odustajali, niti \u0107e odustati. Mati\u010dna domovina Hrvatska im na tom, nimalo lakom, putu pru\u017ea punu podr\u0161ku: zajedni\u010dki njegujemo blago rasutih i bogatstvo zajedni\u0161tva.<\/p>\n

Obna\u0161ali ste i du\u017enost ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu poli<\/strong>tiku. U kontekstu ovih podru\u010dja kako vidite situaciju me\u0111u Hrvatima u Srbiji?<\/strong><\/p>\n

Demografska tranzicija, osobito njena posttranzicijska etapa, nezaustavljivo mijenja demografsku sliku svijeta, svih dr\u017eava EU, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku. Jednako tako mijenja se i demografska slika Hrvatskoj susjednih dr\u017eava izvan Europske unije pa tako i Srbije. U tom smislu dijelimo sli\u010dne demografske, socio-ekonomske i vrijednosne izazove koji utje\u010du na kvalitetu \u017eivota ljudi. Pitanje demografske i socijalne politike je podru\u010dje koje zahtijeva horizontalni pristup i skrb svih dr\u017eavnih tijela i ministarstava, a zadatak i obveza svake dr\u017eave je pru\u017eati potporu svojim gra\u0111anima u svim aspektima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i manjinske zajednice na domicilnom podru\u010dju i sunarodnjake koji koji kao manjinske zajednice \u017eive izvan granica mati\u010dne dr\u017eave. Hrvatska zajednica u Srbiji, osim sa sve izra\u017eenijim depopulacijskim trendovima, suo\u010dava se i s \u010ditavim nizom socio-ekonomskih izazova i izazova koji su vezani za obrazovanje, o\u010duvanje identiteta i opstanak na ovim podru\u010djima. Vlada Hrvatske posredstvom resornih ministarstava, dr\u017eavnih tijela i institucija, Hrvatima u Srbiji pru\u017ea punu i kontinuiranu potporu, bilo da je rije\u010d o izgradnji i opremanju dje\u010djih vrti\u0107a, kadrovskom sna\u017eenju hrvatske nastave, izgradnji kulturnih institucija ili o osiguravanju posebnih upisnih kvota, stipendija i smje\u0161taja u studentskim domovima za studente koji s ovih prostora \u017eele do\u0107i studirati u mati\u010dnu domovinu Hrvatsku. Sve ove aktivnosti, projekti i programi \u010dine mozaik \u010diji je svaki dio usmjeren prema dobrobiti i unaprje\u0111uju kvalitete \u017eivota na\u0161ih sunarodnjaka Hrvata u Srbiji.<\/p>\n

Djelujete i u prostoru tradicijske kulture, kao koreografkinja, umjetni\u010dka voditeljica KUD-a\u00a0<\/strong>Pitom\u010danka<\/strong><\/em>, predava\u010dica i demonstratorica izvornih pjesama i plesova. Pratite li rad ovda\u0161njih hrvatskih KUD-ova i udruga?<\/strong><\/p>\n

S obzirom na moj trenutni posao, vi\u0161e na\u017ealost nemam dovoljno vremena za neposredni koreografski rad, istra\u017eivanje ba\u0161tine moga kraja i bavljenje tradicijskom kulturom i izvornim pjesama, plesovima i napjevima. Me\u0111utim, u srcu uvijek ostaje privr\u017eenost tradiciji i tradicijskoj kulturi, jednako kao i nastupi, veze i prijateljstva uspostavljena s dragim ljudima i ovda\u0161njim KUD-ovima, primjerice s HKPD-om\u00a0Silvije Strahimir Kranj\u010devi\u0107\u00a0<\/em>iz Berega, HKPD-om\u00a0Matija Gubec\u00a0<\/em>iz Tavankuta, kao i s tavankutskim slamarkama i g\u0111om\u00a0Jozef<\/strong>inom Skenderovi\u0107<\/strong>. Hrvatska zajednica u Srbiji ima oko \u010detrdeset aktivnih udruga u podru\u010dju kulture i gotovo tristo manifestacija godi\u0161nje. Neke od njih pratim preko medija, a na neke povremeno i osobno odlazim, primjerice na\u00a0Du\u017eijancu<\/em>\u00a0u Subotici ili na\u00a0Mikine dane<\/em>\u00a0u Beregu. Osobito mi je drag\u00a0Festival bunjeva\u010dki pisama<\/em>\u00a0koji ovdje u Subotici ima dugu tradiciju. Posebno emotivno sam do\u017eivjela njegovo pro\u0161logodi\u0161nje 24. izdanje na kojemu je najboljim debitantom progla\u0161en moj sumje\u0161tanin, moj biv\u0161i u\u010denik i sjajan mladi glazbenik\u00a0Ivan Bar\u010dan<\/strong>\u00a0s pjesmom\u00a0Na astalu dva \u010dokanja<\/em>\u00a0\u010diji tekst i glazbu potpisuju tako\u0111er moji sumje\u0161tani\u00a0Marinko Bar\u010dan<\/strong>\u00a0i\u00a0Rajko Stilinovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Intervju vodili: \u017deljka Vukov i Davor Ba\u0161i\u0107 Palkovi\u0107 (hrvatskarijec.rs, Foto: K. Toplak)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora izv. prof. dr. sc.\u00a0Vesna Bedekovi\u0107\u00a0nedavno je boravila u slu\u017ebenom<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":49849,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-49848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska"],"featured_image_urls":{"full":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3.jpg",1500,1830,false],"thumbnail":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-150x150.jpg",150,150,true],"medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-246x300.jpg",246,300,true],"medium_large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-768x937.jpg",640,781,true],"large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-839x1024.jpg",640,781,true],"1536x1536":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-1259x1536.jpg",1259,1536,true],"2048x2048":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3.jpg",1500,1830,false],"morenews-featured":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-1024x1249.jpg",1024,1249,true],"morenews-large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-825x575.jpg",825,575,true],"morenews-medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/2-3-590x410.jpg",590,410,true]},"author_info":{"display_name":"radio orahovica","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=2"},"category_info":"Hrvatska<\/a>","tag_info":"Hrvatska","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49850,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49848\/revisions\/49850"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}