Bjesno\u0107a je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju doma\u0107e i divlje \u017eivotinje te ljudi. Prisutna je \u0161irom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti. Divljim mesojedi iz porodice\u00a0Canidae<\/em>, predstavljaju glavne rezervoare bolesti te su odgovorni za odr\u017eavanje ciklusa pojave bolesti u prirodi, a posljedi\u010dno i za perzistenciju bolesti u populaciji doma\u0107ih \u017eivotinja.<\/p>\n Dok se silvati\u010dna bjesno\u0107a, koja se u prirodom ciklusu odr\u017eava u populaciji divljih mesojeda, uglavnom pojavljuje na podru\u010dju sjeverne hemisfere, urbana bjesno\u0107a \u010diji su glavni rezervoar psi ima daleko ve\u0107i zna\u010daj za javno zdravstvo u zemljama u razvoju. U tim podru\u010djima bjesno\u0107a uzrokuje do 99% smrtnih slu\u010dajeva kod ljudi, \u0161to rezultira s vi\u0161e od 50.000 ljudskih \u017ertava godi\u0161nje. Tim oblikom bjesno\u0107e danas su najte\u017ee su pogo\u0111ene zemlje u razvoju u Aziji i Africi.<\/p>\n Slika 1 Pojavnost bjesno\u0107e u divljih \u017eivotinja (silvati\u010dna bjesno\u0107a) na globalnoj razini 2025., izvor\u00a0 FLI, Rabies Bulletin\u00a0https:\/\/www.who-rabies-bulletin.org\/site-page\/occurrence-rabies<\/a><\/p>\n Slika 2 Pojavnost bjesno\u0107e u pasa (urbana bjesno\u0107a) na globalnoj razini 2025., izvor\u00a0 FLI, Rabies Bulletin\u00a0https:\/\/www.who-rabies-bulletin.org\/site-page\/occurrence-rabies<\/a><\/p>\n Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira bjesno\u0107u kao tzv. zanemarenu zoonozu te uz Svjetsku organizaciju za zdravlje \u017eivotinja ( WOAH) podupire sve aktivnosti usmjerene na \u0161iru dostupnost adekvatne za\u0161tite za zdravlje ljudi. Kontrola urbane bjesno\u0107e provodi se putem masovnih kampanja cijepljena pasa i kontrole populacije pasa lutalica, \u0161to se smatra jedinom u\u010dinkovitom metodom eradikacije bolesti.<\/p>\n Na podru\u010dju Republike Hrvatske posljednji slu\u010dajevi bjesno\u0107e bili su vezani uz tzv. silvati\u010dni oblik bolesti pri \u010demu su\u00a0 oboljelu\u00a0 populaciju najve\u0107im dijelom \u010dinile divlje \u017eivotinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes<\/em>) koje se smatraju najva\u017enijim rezervoarom i vektorom bjesno\u0107e. U doma\u0107ih \u017eivotinja bjesno\u0107a se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom \u017eivotinjom. Od doma\u0107ih \u017eivotinja najve\u0107i broj oboljelih \u010dine ma\u010dke i psi zbog izravne izlo\u017eenosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvori\u0161ta, lov, parkovi, dnevna migracija)\u00a0 te nepo\u0161tivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).<\/p>\n Posljednji slu\u010daj bjesno\u0107e u Hrvatskoj zabilje\u017een je 2014. godine te je zahvaljuju\u0107i provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesno\u0107e.<\/p>\n Bjesno\u0107a i \u010dovjek<\/strong><\/div>\n Vjerojatnost izlo\u017eenosti \u010dovjeka virusu bjesno\u0107e izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih \u017eivotinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedni\u010dkog su\u017eivota sa \u017eivotinjama urbana bjesno\u0107a predstavlja zna\u010dajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi na\u010din izlo\u017eeni riziku kontakta s bijesnim \u017eivotinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).<\/p>\n Kontrola bjesno\u0107e -Oralna vakcinacija lisica<\/strong><\/p>\n Iako je smrtonosna, bjesno\u0107a se mo\u017ee sprije\u010diti. U\u010dinkovita kontrola bjesno\u0107e te njeno iskorjenjivanje mo\u017ee se posti\u0107i stvaranjem i odr\u017eavanjem imuniteta \u017eivotinja na bjesno\u0107u sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja za\u0161tite zdravlja ljudi i doma\u0107ih \u017eivotinja od bjesno\u0107e, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost\u00a0 hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesno\u0107e. Zna\u010daj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, te sufinancira isto.<\/p>\n Mjera se provodi dva puta godi\u0161nje, u jesen i prolje\u0107e. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadr\u017ee potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su ne\u0161kodljivi za zdravlje drugih divljih i doma\u0107ih \u017eivotinja.<\/p>\n U Hrvatskoj se mamci pola\u017eu pomo\u0107u zrakoplova koji su dokazani kao naju\u010dinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.<\/p>\n Slika 2 Pojavnost bjesno\u0107e u pasa (urbana bjesno\u0107a) na globalnoj razini 2025., izvor\u00a0 FLI, Rabies Bulletin\u00a0https:\/\/www.who-rabies-bulletin.org\/site-page\/occurrence-rabies<\/a><\/p>\n Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira bjesno\u0107u kao tzv. zanemarenu zoonozu te uz Svjetsku organizaciju za zdravlje \u017eivotinja ( WOAH) podupire sve aktivnosti usmjerene na \u0161iru dostupnost adekvatne za\u0161tite za zdravlje ljudi. Kontrola urbane bjesno\u0107e provodi se putem masovnih kampanja cijepljena pasa i kontrole populacije pasa lutalica, \u0161to se smatra jedinom u\u010dinkovitom metodom eradikacije bolesti.<\/p>\n Na podru\u010dju Republike Hrvatske posljednji slu\u010dajevi bjesno\u0107e bili su vezani uz tzv. silvati\u010dni oblik bolesti pri \u010demu su\u00a0 oboljelu\u00a0 populaciju najve\u0107im dijelom \u010dinile divlje \u017eivotinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes<\/em>) koje se smatraju najva\u017enijim rezervoarom i vektorom bjesno\u0107e. U doma\u0107ih \u017eivotinja bjesno\u0107a se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom \u017eivotinjom. Od doma\u0107ih \u017eivotinja najve\u0107i broj oboljelih \u010dine ma\u010dke i psi zbog izravne izlo\u017eenosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvori\u0161ta, lov, parkovi, dnevna migracija)\u00a0 te nepo\u0161tivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).<\/p>\n Posljednji slu\u010daj bjesno\u0107e u Hrvatskoj zabilje\u017een je 2014. godine te je zahvaljuju\u0107i provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesno\u0107e.<\/p>\n Bjesno\u0107a i \u010dovjek<\/strong><\/div>\n Vjerojatnost izlo\u017eenosti \u010dovjeka virusu bjesno\u0107e izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih \u017eivotinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedni\u010dkog su\u017eivota sa \u017eivotinjama urbana bjesno\u0107a predstavlja zna\u010dajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi na\u010din izlo\u017eeni riziku kontakta s bijesnim \u017eivotinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).<\/p>\n Kontrola bjesno\u0107e -Oralna vakcinacija lisica<\/strong><\/p>\n Iako je smrtonosna, bjesno\u0107a se mo\u017ee sprije\u010diti. U\u010dinkovita kontrola bjesno\u0107e te njeno iskorjenjivanje mo\u017ee se posti\u0107i stvaranjem i odr\u017eavanjem imuniteta \u017eivotinja na bjesno\u0107u sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja za\u0161tite zdravlja ljudi i doma\u0107ih \u017eivotinja od bjesno\u0107e, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost\u00a0 hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesno\u0107e. Zna\u010daj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, te sufinancira isto.<\/p>\n Mjera se provodi dva puta godi\u0161nje, u jesen i prolje\u0107e. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadr\u017ee potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su ne\u0161kodljivi za zdravlje drugih divljih i doma\u0107ih \u017eivotinja.<\/p>\n U Hrvatskoj se mamci pola\u017eu pomo\u0107u zrakoplova koji su dokazani kao naju\u010dinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.<\/p>\n Slika 3.- Vakcinalni mamak i pvc kapsula sa cjepivom<\/p>\n Slika 4.- O\u0161te\u0107eni vakcinalni mamak u prirodi<\/p>\n Podru\u010dje Hrvatske na kojem se provodi polaganje mamaka tijekom razdoblja mjeseca listopada 2025. godine (jesenska akcija oralne vakcinacije lisica)<\/strong><\/p>\n U slu\u010daju povoljnih vremenskih uvjeta ukupna koli\u010dina mamaca biti \u0107e distribuirana tijekom petnaest radnih dana.\u00a0Jesenska kampanja zapo\u010dinje 07. listopada 2025<\/strong>. sa lokacije aerodroma Vinkovi-Sopot i aerodroma Bra\u010d. Mamci \u0107e se prvo polagati u podru\u010dju isto\u010dnog dijela Hrvatske i na podru\u010dju Dalmacije. Nakon toga\u00a0 distribucija \u0107e se\u00a0 provoditi usporedno iz aerodroma Vara\u017edin u podru\u010djima sjeverne Hrvatske i s aerodroma Krk ( Rijeka) na podru\u010dju Gorskog kotara i Istre.\u00a0Predvi\u0111eno vrijeme zavr\u0161etka je najkasnije do 31. listopada 2025.,<\/strong>\u00a0ovisno o vremenskim prilikama.<\/p>\n Kako bi se pratila u\u010dinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretra\u017euju na bjesno\u0107u. Nakon provo\u0111enja oralne vakcinacije kontrolira se ste\u010deni imunitet lisica.<\/p>\n Oralna vakcinacija lisica kompleksan je projekt koji uklju\u010duje suradnju mnogobrojnih dr\u017eavnih tijela, a osobito tijela nadle\u017enih za veterinarstvo i lovstvo te javno zdravlje, i svakako zahtjeva punu suradnju i informiranost \u00a0javnosti. U provedbi programa kroz odstrel lisica te njihovu dostavu u ovla\u0161tene veterinarske organizacije, kao i dostavu uginulih divljih \u017eivotinja ili divljih \u017eivotinja stradalih u prometu \u00a0va\u017enu ulogu imaju lova\u010dka dru\u0161tva i gra\u0111ani.<\/p>\n Budu\u0107i planovi vezani uz provedbu oralne vakcinacije lisca<\/strong><\/p>\n Oralna vakcinacija lisica na podru\u010dju cijele zemlje provoditi \u0107e se do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiolo\u0161koj situaciji u zemljama u okru\u017eenju provedba programa biti \u0107e usmjerena na podru\u010dja pove\u0107anog rizika te tzv. \u201eza\u0161titne zone\u201c koje \u0107e se odre\u0111ivati sukladno procjeni rizika od mogu\u0107eg unosa bjesno\u0107e iz susjednih zemalja.<\/p>\n Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima<\/strong><\/p>\n Mamce koji se prona\u0111u u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slu\u010daju da se mamac zatekne u dvori\u0161tu obiteljske ku\u0107e ili na javnoj povr\u0161ini (npr. igrali\u0161te, park), mo\u017ee se ukloniti u najbli\u017ei grm van dvori\u0161ta ili rub \u0161ume, samo ukoliko se mo\u017ee izbje\u0107i izravan dodir ko\u017ee sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je no\u0161enje za\u0161titnih rukavica. Neo\u0161te\u0107eni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca mo\u017ee se prenijeti na ko\u017eu i smetati ljudima.<\/p>\n Ukoliko je vanjski omot mamca o\u0161te\u0107en i teku\u0107ina (cjepivo) vidljiva, mamac vi\u0161e nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno nose\u0107i za\u0161titu na rukama, mo\u017ee odlo\u017eiti u nepropusnu vre\u0107icu i odnijeti najbli\u017eem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.<\/p>\n U slu\u010daju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadr\u017eaj mamca (teku\u0107ina cjepiva) do\u0161ao u dodir sa ko\u017eom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti lije\u010dniku.<\/p>\n Mamci nisu opasni za ku\u0107ne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i ma\u010daka protiv bjesno\u0107e. Stoga se psi i ma\u010dke koji do\u0111u u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesno\u0107e.<\/p>\n U slu\u010daju ugriza ili ogrebotine od psa, ma\u010dke, lisice ili neke druge divlje \u017eivotinje postoji RIZIK za infekciju s virusom \u00a0BJESNO\u0106E. U takvim slu\u010dajevima nu\u017eno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno\u00a0 sapuna i teku\u0107e vode te se \u0161to prije javiti LIJE\u010cNIKU ili najbli\u017eoj antirabi\u010dnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.<\/p>\n Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2025. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane\u00a0www.veterinarstvo.hr.<\/a><\/p>\n Upiti vezano za provedbu oralne vakcinacije lisica mogu se uputiti elektronskim putem na e-mail adresu\u00a0veterinarstvo@mps.hr<\/a>\u00a0ili telefon: 01 6443 540.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jesenska kampanja zapo\u010dinje 07. listopada 2025. sa lokacije aerodroma Vinkovci i aerodroma Bra\u010d odakle \u0107e se mamci prvo<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":54447,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-54437","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska"],"featured_image_urls":{"full":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",750,500,false],"thumbnail":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd-300x200.png",300,200,true],"medium_large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",640,427,false],"large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",640,427,false],"1536x1536":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",750,500,false],"2048x2048":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",750,500,false],"morenews-featured":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",750,500,false],"morenews-large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd.png",750,500,false],"morenews-medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/vakcinacija_16-dsadasd-590x410.png",590,410,true]},"author_info":{"display_name":"radio orahovica","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=2"},"category_info":"Hrvatska<\/a>","tag_info":"Hrvatska","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54437"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54437\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54448,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54437\/revisions\/54448"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54447"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/preuzmi.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
Iako od 2014. godine nema slu\u010dajeva bjesno\u0107e u zemlji, uzimaju\u0107i u obzir globalizaciju te mogu\u0107nosti \u0161irenja bolesti prometom ljudi i \u017eivotinja, va\u017eno je kontinuirano podizati svijest javnosti\u00a0 o zna\u010daju i opasnosti ove bolesti. Bjesno\u0107a je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zara\u017eenom \u017eivotinjom. Bolest je neizlje\u010diva te u slu\u010daju nepravovremene reakcije (nemogu\u0107nost provedbe brzog i cjelovitog epidemiolo\u0161kog istra\u017eivanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabi\u010dne za\u0161tite ljudi) zavr\u0161ava smrtno.<\/p>\n<\/a> <\/a><\/p>\n
Iako od 2014. godine nema slu\u010dajeva bjesno\u0107e u zemlji, uzimaju\u0107i u obzir globalizaciju te mogu\u0107nosti \u0161irenja bolesti prometom ljudi i \u017eivotinja, va\u017eno je kontinuirano podizati svijest javnosti\u00a0 o zna\u010daju i opasnosti ove bolesti. Bjesno\u0107a je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zara\u017eenom \u017eivotinjom. Bolest je neizlje\u010diva te u slu\u010daju nepravovremene reakcije (nemogu\u0107nost provedbe brzog i cjelovitog epidemiolo\u0161kog istra\u017eivanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabi\u010dne za\u0161tite ljudi) zavr\u0161ava smrtno.<\/p>\n\u00a0<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n(Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstava i ribarstva)<\/h6>\n