Prije 30 godina Hrvatsku su priznale \u010dlanice Europske unije, a Njema\u010dka, koja je uz Vatikan u tome imala klju\u010dnu ulogu, uspostavila je 15. sije\u010dnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. zavr\u0161ila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.<\/p>\n\n\n\n
Kada je Hrvatska 15. sije\u010dnja 1992. postala me\u0111unarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo tre\u0107ina dr\u017eave bila je pod okupacijom tada\u0161nje JNA i srpskih pobunjenika.<\/p>\n\n\n\n
Na svoje priznate granice Hrvatska je izi\u0161la tek \u0161est godina poslije, nakon mirne reintegracije isto\u010dne Slavonije i Podunavlja.<\/p>\n\n\n\n
U ve\u010deri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man naciji je poru\u010dio: “Dana\u0161nji dan – 15. sije\u010dnja 1992. – bit \u0107e zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, izme\u0111u Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo me\u0111unarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo no\u0107as, a onda zasu\u010dimo rukave na izgradnji nove demokratske dr\u017eave.”<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon progla\u0161enja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdru\u017eila i Republika Slovenija, a ve\u0107 idu\u0107eg dana novonastale dr\u017eave su se me\u0111usobno priznale.<\/p>\n\n\n\n
Usporedno je tekao i proces razdru\u017eivanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednja\u010dile balti\u010dke dr\u017eave i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile me\u0111unarodno priznate.<\/p>\n\n\n\n
Prva je od njih to u\u010dinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.<\/p>\n\n\n\n
Kao prva me\u0111unarodno priznata dr\u017eava koja je priznala Hrvatsku ostat \u0107e zapam\u0107en Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je u\u010dinila i Njema\u010dka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. sije\u010dnja 1992., zajedno s ostalim \u010dlanicama EU-a.<\/p>\n\n\n\n
Dva dana prije EU-a, 13. sije\u010dnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio jo\u0161 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu jo\u0161 je 3. listopada 1991. objavila da radi na me\u0111unarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga, 15. sije\u010dnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, \u0160vicarske, Nizozemske, Ma\u0111arske, Norve\u0161ke, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, \u0160panjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Gr\u010dke. Dan poslije to su u\u010dinile i Argentina, Australija, \u010ce\u0161ka, \u010cile, Lihten\u0161tajn, Novi Zeland, Slova\u010dka, \u0160vedska i Urugvaj.<\/p>\n\n\n\n
Do kraja sije\u010dnja 1992. Hrvatsku je priznalo jo\u0161 sedam dr\u017eava – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. velja\u010de), Japana (17. o\u017eujka), Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).<\/p>\n\n\n\n
Prva azijska dr\u017eava koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. o\u017eujka 1992.), a afri\u010dka Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i \u010dlanica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. \u010dlanica EU-a.<\/p>\n\n\n\n
Istoga datuma, 15. sije\u010dnja, ali 1998. zavr\u0161ena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vra\u0107eno dotad okupirano podru\u010dje isto\u010dne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.<\/p>\n\n\n\n
Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o isto\u010dnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogu\u0107io mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Potpisali su ga tada\u0161nji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje \u0160arini\u0107 i vo\u0111a srpskoga pregovara\u010dkog izaslanstva Milan Milanovi\u0107, te kao svjedoci tada\u0161nji ameri\u010dki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.<\/p>\n\n\n\n
Sporazum je ozna\u010dio po\u010detak dvogodi\u0161nje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vra\u0107eni preostali privremeno okupirani dijelovi Osje\u010dko-baranjske i Vukovarsko-srijemske \u017eupanije, \u0161to je omogu\u0107ilo obnovu tih podru\u010dja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogu\u0107ile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (po\u010dela 1. svibnja) i “Oluja” (po\u010dela 5. kolovoza 1995.). Operacijom “Bljesak” oslobo\u0111ena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobo\u0111en Knin, te najve\u0107i dio okupiranoga hrvatskog teritorija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije 30 godina Hrvatsku su priznale \u010dlanice Europske unije, a Njema\u010dka, koja je uz Vatikan u tome imala<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15,19],"tags":[],"class_list":["post-573","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hrvatska","category-naslovnica"],"featured_image_urls":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","morenews-featured":"","morenews-large":"","morenews-medium":""},"author_info":{"display_name":"Danijela Kalem","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=4"},"category_info":"Hrvatska<\/a> Naslovnica<\/a>","tag_info":"Naslovnica","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/573","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=573"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/573\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}