Izvje\u0161\u0107e WMO-a o pra\u0107enju stanja klime, koje se temelji na suradnji i prikupljanju podataka uz stroge znanstvene standarde na globalnoj razini, va\u017enije je no ikad jer se moramo pobrinuti za to da imamo mjerodavne podatke o Zemlji koji su svima dostupni i na temelju kojih svi mogu djelovati,<\/em>\u00a0dodala je Celeste Saulo.<\/p>\n Organizacije koje vode globalne skupine podataka objavile su svoje globalne podatke o temperaturama istovremeno kad i WMO.<\/p>\n To su Slu\u017eba za pra\u0107enje klimatskih promjena programa Copernicus koju vodi Europski centar za srednjoro\u010dne vremenske prognoze (ERA5), Japanska meteorolo\u0161ka agencija (JRA-3Q), NASA (GISTEMP v4), Ameri\u010dka nacionalna oceanografska i atmosferska slu\u017eba (NOAAGlobalTemp v6), Met Office Ujedinjene Kraljevine u suradnji s Odsjekom za klimatolo\u0161ka istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta East Anglia (HadCRUT.5.1.0.0) i Berkeley Earth (SAD). Ove je godine WMO prvi put izra\u010dunima obuhvatio jo\u0161 dvije skupine podataka: Dynamically Consistent Ensemble of Temperature (DCENT\/UK, USA) i China Merged Surface Temperature Dataset (CMST).<\/p>\n \u0160est skupina podataka temelji se na mjerenjima s meteorolo\u0161kih postajaa, kao i mjerenjima provedenim na brodovima i pluta\u010dama, pri \u010demu se za popunjavanje praznina u podacima koriste statisti\u010dke metode. Dvije skupine podataka, ERA5 i JRA-3Q, reanalize su u kojima se povijesni podaci dobiveni motrenjima, uklju\u010duju\u0107i satelitske podatke, kombiniraju s modelima kako bi se dobili dosljedni vremenski nizovi za vi\u0161e klimatskih varijabli, uklju\u010duju\u0107i temperaturu. U svim tim najva\u017enijim skupinama podataka primjenjuju se ne\u0161to druga\u010dije metodologije, pa se zato i njihovi podaci o temperaturama, pa \u010dak i godi\u0161nji poredak, neznatno razlikuju.<\/p>\n Stvarna globalna temperatura 2025. procijenjena je na 15,08 \u00b0C, ali je mogu\u0107e odstupanje mnogo ve\u0107e za stvarnu temperaturu nego za temperaturnu anomaliju za 2025. te iznosi oko 0,5 \u00b0C.<\/p>\n Misija WMO-a, UN-ove agencije za vrijeme, klimu i vode, jest izraditi konsolidiranu mjerodavnu analizu za pomo\u0107 u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n Toplina u oceanu<\/strong><\/p>\n Zasebna studija objavljena u \u010dasopisu\u00a0Advances in Atmospheric Sciences<\/em><\/a>\u00a0pokazuje da su 2025. i temperature oceana bile me\u0111u najvi\u0161ima u povijesti mjerenja, \u0161to je odraz dugoro\u010dnog akumuliranja topline u klimatskom sustavu.<\/p>\n Oko 90 % suvi\u0161ne topline nastale globalnim zagrijavanjem nakuplja se u oceanu, zbog \u010dega je toplina u oceanu va\u017ean pokazatelj klimatskih promjena. Od 2024. do 2025. globalna toplina u oceanu do 2000 m dubine pove\u0107ala se za \u223c23 \u00b1 8 zetad\u017eula (ZJ) u odnosu na 2024., navodi se u studiji \u010diju je izradu predvodio Lijing Cheng sa Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji znanosti. To je oko 200 puta vi\u0161e od ukupne proizvodnje elektri\u010dne energije na svijetu 2024.<\/p>\n Na regionalnoj razini, na oko 33 % globalne povr\u0161ine oceana zabilje\u017eene su temperature koje pripadaju me\u0111u tri najvi\u0161e temperature u povijesti mjerenja (u razdoblju 1958. \u2013 2025.)., dok su na oko 57 % povr\u0161ine zabilje\u017eene temperature koje pripadaju me\u0111u najvi\u0161ih pet, \u0161to se me\u0111u ostalim odnosi na tropski i ju\u017eni dio Atlantskog oceana, Sredozemno more, sjeverni dio Indijskog oceana i Ju\u017eni ocean. Ti podaci upu\u0107uju na to da je zagrijavanje \u0161iroko rasprostranjeno u svim bazenima.<\/p>\n U spomenutoj studiji utvr\u0111eno je da je globalna godi\u0161nja srednja povr\u0161inska temperatura mora 2025. bila za 0,49 \u00b0C vi\u0161a od polazne vrijednosti razdoblja 1981. \u2013 2010. odnosno za 0,12 \u00b1 0,03 \u00b0C ni\u017ea nego 2024., \u0161to odgovara razvoju uvjeta La Ni\u00f1a, ali je 2025. svejedno bila tre\u0107a najtoplija godina u povijesti mjerenja.<\/p>\n Dodatne informacije<\/strong><\/p>\n WMO \u0107e potpune podatke o najva\u017enijim pokazateljima klimatskih promjena, uklju\u010duju\u0107i stakleni\u010dke plinove, povr\u0161inske temperature, toplinu u oceanu, podizanje razine mora, povla\u010denje ledenjaka i povr\u0161inu morskog leda, iznijeti u svojem Izvje\u0161\u0107u o stanju globalne klime za 2025., koje \u0107e biti objavljeno u o\u017eujku 2026. U istom izvje\u0161\u0107u navest \u0107e podatke o doga\u0111ajima s velikim utjecajem. Svjetska meteorolo\u0161ka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2025. bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, \u010dime<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":60171,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-60167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska"],"featured_image_urls":{"full":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355.png",1536,1024,false],"thumbnail":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-300x200.png",300,200,true],"medium_large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-768x512.png",640,427,true],"large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-1024x683.png",640,427,true],"1536x1536":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355.png",1536,1024,false],"2048x2048":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355.png",1536,1024,false],"morenews-featured":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-1024x683.png",1024,683,true],"morenews-large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-825x575.png",825,575,true],"morenews-medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/e7ae5424-040e-4fde-b838-e9fdba965355-590x410.png",590,410,true]},"author_info":{"display_name":"radio orahovica","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=2"},"category_info":"Hrvatska<\/a>","tag_info":"Hrvatska","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=60167"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":60172,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60167\/revisions\/60172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/60171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=60167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=60167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=60167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/11.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/12.jpg\")
<\/p>\n
\nSkupine podataka kojima se koristi WMO pru\u017eaju gotovo potpunu globalnu sliku mjerenja blizu povr\u0161ine, pri \u010demu se statisti\u010dkim metodama popunjavaju praznine u podru\u010djima u kojima nedostaju podaci, kao \u0161to su polarne regije. Reanalizom se tako\u0111er dobiva potpuna globalna analiza kojom se povijesni podaci dobiveni motrenjima, uklju\u010duju\u0107i satelitske podatke, kombiniraju s modelima kako bi se dobili dosljedni vremenski nizovi koji obuhva\u0107aju vi\u0161e klimatskih varijabli, uklju\u010duju\u0107i temperaturu u svim regijama.
\nWMO za izra\u010dun konsolidiranih brojki za temperature u odnosu na predindustrijske vrijednosti izra\u010dunava anomalije u odnosu na razdoblje 1981. \u2013 2010. za svaku skupinu podataka, a zatim im dodaje pomak od 0,69 \u00b0C koji predstavlja razliku izme\u0111u razdoblja 1981. \u2013 2010. i 1850. \u2013 1900. prema procjeni IPCC-a. Mogu\u0107e odstupanje pomaka iznosi 0,12 \u00b0C. Zatim se izra\u010dunava prosjek anomalija iz obuhva\u0107enih skupina podataka kako bi se dobila jedna vrijednost za godinu. Razlika u podacima kombinira se s mogu\u0107im odstupanjem pomaka kako bi se dobilo kombinirano mogu\u0107e odstupanje od 0,13 \u00b0C. Ta je metoda kori\u0161tena u Izvje\u0161\u0107ima o stanju globalne klime za 2023. i 2024. te je prilago\u0111ena za osam skupina podataka koje su kori\u0161tene za 2025. Opis se nalazi\u00a0ovdje<\/a>. (DHMZ)<\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"