{"id":9398,"date":"2022-10-10T06:14:12","date_gmt":"2022-10-10T06:14:12","guid":{"rendered":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=9398"},"modified":"2022-10-10T06:14:13","modified_gmt":"2022-10-10T06:14:13","slug":"svjetski-dan-mentalnog-zdravlja-pandemija-koronavirusa-i-mentalno-zdravlje-mladih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?p=9398","title":{"rendered":"Svjetski dan mentalnog zdravlja &#8211; pandemija koronavirusa i mentalno zdravlje mladih"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-small-font-size\">S obzirom na to da pandemija koronavirusa jo\u0161 nije zavr\u0161ila, sve se vi\u0161e name\u0107e i pitanje \u0161to \u0107e u ovoj kolektivnoj traumi koja traje ve\u0107 dulje vrijeme biti s na\u0161im mentalnim zdravljem, a osobito s mentalnim zdravljem djece i mladih. Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se svake godine obilje\u017eava 10. listopada prigoda je da se ovoj temi posveti vi\u0161e pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspje\u0161no se nosi sa stresom svakodnevnog \u017eivota, radi produktivno i u\u010dinkovito te doprinosi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dakle nije samo puko odsustvo bolesti, ve\u0107 stanje u kojemu pojedinac mo\u017ee ostvarivati sve svoje potencijale. Nepovoljne osobne okolnosti i rizi\u010dna pona\u0161anja, kao i nepovoljne okolnosti u okru\u017eenju ote\u017eavaju, pa katkad \u010dak i onemogu\u0107avaju pojedincu da \u017eivi u potpunosti zadovoljno i ispunjeno. Jedna od takvih nepovoljnih okolnosti je i aktualna pandemija koronavirusa. Mnogi se ljudi moraju izolirati od svakodnevnih socijalnih kontakata, prisiljeni su na promjenu ustaljenog \u017eivotnog ritma, a izolacija i socijalna deprivacija (uskrata socijalnih kontakata za kojima kao dru\u0161tvena bi\u0107a imamo potrebu) ljude \u010dine ranjivijima i izlo\u017eenijima rizicima za mentalno zdravlje. Dakle, koronavirus svakako jest rizik za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti nepovoljan utjecaj brojnih ograni\u010denja tijekom pandemije i na mentalno zdravlje. Dapa\u010de, pandemija koronavirusa trajat \u0107e vjerojatno puno kra\u0107e od ve\u0107 sada tinjaju\u0107e pandemije mentalnih bolesti koje \u0107e se tek po\u010deti manifestirati. Ovo je vrlo zabrinjavaju\u0107e, a osobito za djecu i mlade koji se \u010desto te\u017ee nego odrasli nose s kriznim situacijama te ugroza njihovog mentalnog zdravlja ima za njih, ali i za dru\u0161tvo u cjelini, potencijalno dugoro\u010dne nepovoljnije utjecaje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Te\u0161ko\u0107e s mentalnim zdravljem mogu biti u vrlo \u0161irokom rasponu od onih bla\u017eih (nelagoda, frustracija i tjeskoba), preko te\u017eih (stres, te\u0161ko\u0107e sa spavanjem, konflikti u me\u0111uljudskim odnosima), pa do vrlo te\u0161kih i ozbiljnih (pri \u010demu se mogu razviti i mnoge osobito slo\u017eene tegobe poput depresije i sli\u010dnih). Neka istra\u017eivanja u pojedinim europskim dr\u017eavama ve\u0107 pokazuju da u tijeku pandemije gotovo dvostruko vi\u0161e odraslih prijavljuje simptome depresije u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa. Svaki peti ispitanik u ovim istra\u017eivanjima prijavio je i negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne \u017eivotne aktivnosti, pote\u0161ko\u0107e u pa\u017enji i koncentraciji te niz ostalih te\u0161ko\u0107a u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Kada je o mladima rije\u010d, prije pandemije koronavirusa svaki je sedmi adolescent u dobi izme\u0111u 10 i 19 godina starosti imao dijagnosticiran neki mentalni poreme\u0107aj, a situacija s pandemijom to je samo pogor\u0161ala. Nalazi me\u0111unarodnog istra\u017eivanja koje su proveli UNICEF i Gallup u 2021. godini ukazuju na to da se svaka peta mlada osoba u dobi izme\u0111u 15 i 24 godina starosti osje\u0107a depresivno ili da je izgubila interes za svakodnevne aktivnosti, pa i one uobi\u010dajene. Ako tome pridodamo \u010dinjenicu da je depresija galopiraju\u0107i javnozdravstveni problem u cijelome svijetu i uskoro bi mogla biti vode\u0107a dijagnoza (od nje u Hrvatskoj boluje vi\u0161e od 10% stanovnika), sasvim je jasno da je mentalno zdravlje mladih osobito ugro\u017eeno, i to na duge staze. Mlade koji su u riziku dodatno ugro\u017eava procjena prema kojoj tek svaka peta mlada osoba dobije odgovaraju\u0107u stru\u010dnu pomo\u0107, a tome sigurno ne doprinosi niti strah od stigme (negativnog obilje\u017eavanja i etiketiranja) koja \u010desto prati osobe s te\u0161ko\u0107ama s mentalnim zdravljem. Ovi se rizici jo\u0161 i poja\u010davaju u onim situacijama koje pred mlade postavljaju dodatne zahtjeve i o\u010dekivanja, kao \u0161to su recimo ispitne situacije u \u0161kolama i na fakultetima. Stoga je va\u017eno ulo\u017eiti napore kako bi se proaktivnim djelovanjem suzbili mogu\u0107i nepovoljni ishodi za mentalno zdravlje, osobito mladih. U tom je smislu Zavod za javno zdravstvo \u201eSveti Rok\u201c Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije u\u010dinio kvalitativne iskorake u podru\u010dju proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. Jo\u0161 je 2010. godine profesor Sini\u0161a Brlas sa skupinom hrvatskih psihologa pokrenuo projekt \u201ePsihologija u za\u0161titi mentalnog zdravlja\u201c, jedinstven ne samo u na\u0161oj zemlji, nego i u ovom dijelu Europe. U okviru toga projekta<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">objavljeno je niz va\u017enih publikacija i vodi\u010da za ranjive populacijske skupine, a u kontekstu skrbi o mentalnom zdravlju mladih osobito se isti\u010de vodi\u010d \u201eKako prevladati ispitnu tjeskobu\u201c kojega su autori psiholozi Sini\u0161a Brlas i Ivana Martinu\u0161i\u0107 i koji je besplatno dostupan svima na www.zzjzvpz.hr.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Poznato je da poreme\u0107aji i te\u0161ko\u0107e u mentalnom funkcioniranju dovode posljedi\u010dno i do problema s tjelesnim zdravljem, jer su mentalno i tjelesno zdravlje usko povezani. I da stvar bude gora, sve te posljedice kolektivnih trauma mogu potrajati desetlje\u0107e, pa i dulje nakon \u0161to pandemija pro\u0111e, jer se tek s vremenskim odmakom nakon traumati\u010dnog iskustva razvijaju zna\u010dajniji simptomi posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja koji se \u010desto kasno prepoznaju, a dugo se i mukotrpno saniraju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Kako bi se \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e sprije\u010dili mogu\u0107i nepovoljni ishodi pandemije na mentalno zdravlje populacije, poma\u017eu\u0107e struke, a osobito psiholozi, ula\u017eu napore u smjeru proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. U tom su smislu gra\u0111anima na raspolaganju stru\u010dni resursi (i neposredno i na daljinu), usluge su mahom besplatne, a za sva dodatna pitanja mo\u017ee se konzultirati i knjiga \u201eKoronavirus i mentalno zdravlje; psiholo\u0161ki aspekti, savjeti i preporuke\u201c koju su psiholozi napisali u vrlo kratkom vremenu od po\u010detka pandemije koronavirusa i stavili ju na raspolaganje svima zainteresiranima (besplatno je dostupna na internetskoj stranici Hrvatske psiholo\u0161ke komore). Jedan od autora u toj knjizi tako\u0111er je profesor Sini\u0161a Brlas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Me\u0111utim, svatko od nas mo\u017ee i sam mnogo u\u010diniti za vlastito mentalno zdravlje te je svakako po\u017eeljno usmjeravati se na one aktivnosti koje mogu osna\u017eiti i o\u010duvati vlastito mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Sini\u0161a Brlas, prof.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolni\u010dko lije\u010denje ovisnosti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">sa za\u0161titom mentalnog zdravlja<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Zavoda za javno zdravstvo \u201eSveti Rok\u201c Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>S obzirom na to da pandemija koronavirusa jo\u0161 nije zavr\u0161ila, sve se vi\u0161e name\u0107e i pitanje \u0161to \u0107e<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9400,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-9398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica"],"featured_image_urls":{"full":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu.jpg",1417,1417,false],"thumbnail":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-150x150.jpg",150,150,true],"medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-300x300.jpg",300,300,true],"medium_large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-768x768.jpg",640,640,true],"large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-1024x1024.jpg",640,640,true],"1536x1536":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu.jpg",1417,1417,false],"2048x2048":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu.jpg",1417,1417,false],"morenews-featured":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-1024x1024.jpg",1024,1024,true],"morenews-large":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-825x575.jpg",825,575,true],"morenews-medium":["https:\/\/radioorahovica.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Kako-prevladati-ispitnu-tjeskobu-590x410.jpg",590,410,true]},"author_info":{"display_name":"Toni Patko\u0161","author_link":"https:\/\/radioorahovica.hr\/?author=3"},"category_info":"<a href=\"https:\/\/radioorahovica.hr\/?cat=19\" rel=\"category\">Naslovnica<\/a>","tag_info":"Naslovnica","comment_count":"0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9398"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9398\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioorahovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}