Najveći udio povučenih EU sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva svih gradova iz europskih fondova u 2021. su imali Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, Zadar, Vukovar, Našice, Šibenik, Vinkovci, Bjelovar i Benkovac. U odnosu na broj stanovnika, najviše su povukli Komiža, Vrlika, Cres, Orahovica, Otok, Beli Manastir, Drniš, Nin, Đurđevac te Benkovac. Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imali su gradovi Vrbovsko, Kaštela, Lepoglava, Ilok, Novigrad, Rovinj, Glina, Zabok. Nin i Pula. Pokazuje to analiza koju smo napravili na temelju konsolidiranih proračuna gradova preuzetih iz FINA-e.
Da su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava potvrđuje i naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2021. godinu (podaci za 2022. još nisu dostupni). Podaci naime pokazuju da su gradovi u 2021. godini povukli ukupno 1,49 milijardi kuna (od čega se na Grad Zagreb odnosi 318,5 milijuna kuna), dok je godinu prije povučeno 1,34 milijardi kuna (na Zagreb se odnosilo 229,1 milijun kuna).
Podsjetimo, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava. Za financijsko razdoblje 2021.-2027. na raspolaganju nam je 25 milijardi eura, iz fondova i NPOO-a.
Inače, povlačenje kohezijskih sredstava u novom financijskom razdoblju temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Jedan od prioriteta Integriranog teritorijalnog programa je i pod nazivom “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”. Vrijedan je 146,6 milijuna eura, a naredni prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, koji je bio i prvi poziv unutar novog financijskog razdoblja. Riječ je o ulaganju u 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.
Što se gradova tiče, najuspješniji je u 2021. bio Osijek koji je povukao najveći udio povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva gradova – 5,31 posto. Slijede Slavonski Brod sa 4,02 posto, Rijeka sa 3,90 posto, Zadar sa 2,64 posto, Vukovar sa 2,34 posto, Našice i Šibenik sa 2,25 posto, Vinkovci sa 1,68 posto, Bjelovar sa 1,67 posto i Benkovac sa 1,56 posto povučenih EU sredstava.
U odnosu na broj stanovnika, najviše je povukao Grad Komiža, nešto više od 3,5 tisuće kuna po stanovniku. Druga je Vrlika sa gotovo 3,4 tisuće, Cres i Orahovica blizu 3,3 tisuće, Otok 2,7 tisuća kuna, Beli Manastir, Drniš i Nin oko 2,6 tisuća, Đurđevac blizu 2,5 tisuće te Benkovac gotovo 2,4 tisuće po stanovniku.
Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imao je, pak, Grad Vrbovsko – gotovo 2 tisuće posto, nešto manje Kaštela, Lepoglava nešto više od 1000 posto rasta, Ilok 775 posto više, Novigrad rast od 469 posto, Rovinj 428 posto, Glina 347 posto više, Zabok 340 posto te Nin 324 i Pula 312 posto više.
Grad Orahovica se po istraživanju portala gradonacelnik.hr nalazi u 3 kategorije u top 10 gradova u Republici Hrvatskoj i to:
– na 4.mjestu nacionalne ljestvice koja prikazuje iznos povučenih EU sredstava iz EU fondova po glavi stanovnika za 2021 godinu s povučenih 3.277,28 kn.
– po udjelu izdvajanja za subvencije obrtnicima u 2021.godini nalazimo se na 9.mjestu s izdvojenih 1.37% od ukupnih rashoda
– Grad Orahovica se nalazi na 10.mjestu nacionalne ljestvice kada se gleda ostvareni suficit za 2021.godinu.
Gradonačelnik Saša Rister navodi najveći projekt u povijesti Orahovice – ”Uređenje Turističko-rekreacijskog centra “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” ukupne vrijednosti 81.3 milijuna kuna ( 10.790.364,32 EUR). Projekt će biti završen ove godine.
Drugi veliki projekt je ”Rekonstrukcija dječjeg vrtića Palčić” vrijedan gotovo 11 milijuna kuna. Radovi su u tijeku i trebali bi biti gotovi do polovice 2023.
Treći vrijedan projekt je završen, riječ je o projektu ”Gradnja prometne i komunalne infrastrukture – FAZA 1″ -Poduzetnička zona Orahovica ukupne vrijednosti 10, 5 milijuna kuna.
‘Iznimno sam sretan što je taj projekt završen i sada je naša Poduzetnička zona spremna i otvorena za sve potencijalne ulagače i poduzetnike.’ – rekao nam je gradonačelnik Rister.
Bilo je tu još niz tzv. manjih projekata poput uređenja nogostupa u dijelu Ulice kralja Zvonimira, uređenje prilazne ceste i nogostupa kod Glazbene škole te najnoviji projekt izgradnja plinovoda prema orahovačkom jezeru čime će i mještani Duzluka dobiti plin, rekonstrukcija mosta na staroj pruzi, završeno uređenje autobusnih stajališta za djecu u Duzluku, a komunalno poduzeće je završilo projekt uređenje dječjeg igrališta u Novoj Jošavi.
‘Uskoro kreće projekt izgradnje gradske tržnice procijenjene vrijednosti 705 tisuća eura, do kraja godine izgradit ćemo i novo malonogometno igralište s umjetnom travom vrijednosti preko 100 tisuća eura, fitness na otvorenom, započet ćemo i projekt rekonstrukcije Javne rasvjete, a tu je još niz važnih projekata komunalne infrastrukture te uređenja nerazvrstanih cesta, ulica, nogostupa po gradu i prigradskim naseljima , uređenje dječjih igrališta i niz drugih projekata. Ne smijemo zaboraviti niti digitalizaciju rada gradske uprave koja je jedan od važnijih projekata tijekom 2023.godine. (gradonačelnik.hr)
