U posljednje vrijeme često svjedočimo incidentima i nemilim događajima kojih su sudionici djeca i mladi, nerijetko i u samim školama, a koje opisujemo kao vršnjačko nasilje. Osim što može ugroziti zdravlje i život, nasilje među mladima izniman je rizik i za njihovo mentalno zdravlje, a ponekad je povezano i sa zloupotrebom različitih sredstava ovisnosti (droge, alkohola, cigareta i ostalih). Zašto je tome tako?
Agresivno ponašanje djece i mladih dijelom je njihova psihosocijalnog razvoja. Na ovaj način djeca uče strategije rješavanja socijalnih konflikata u suparništvima koja se javljaju tijekom njihova rasta. U ovome razdoblju njihova agresivnost obično nije potaknuta željom da se nekome ili nečemu nanese šteta ili patnja, pa je agresivno ponašanje male djece ustvari instrument pomoću kojega oni dolaze do svojih ciljeva. Međutim, kasnije tijekom razvoja, a osobito u srednjem djetinjstvu pa nadalje, agresivnost djece i mladih sve češće je namjerna i neprijateljska (hostilna). Razvojem verbalnih sposobnosti agresivnost mladih dobije još jednu dimenziju, onu verbalnu. Riječima je moguće izraziti emocije (čuvstva) i namjere te djelovati agresivno često učinkovitije nego neverbalno. Kada se tome dodaju još i suvremeni kanali za iskazivanje agresije, poput virtualnog internetskog prostora, agresivnost postaje češća i sveprisutna u životima djece i mladih. Međutim, kada agresivnost mladih preraste okvire prepoznatljivih obrazaca razvoja i postane isključivo neprijateljska, s namjerom da se drugima nanese patnja i bol, kada se agresivnost kod pojedinca ispoljava često i traje dulje vrijeme, kada značajno počinje ometati razvoj i štetno djeluje na pojedinca samoga i druge oko njega, tada agresivnost prerasta u nasilje. Nasilje je, dakle, opetovano tjelesno ili verbalno ponašanje koje se očituje u neprijateljstvu prema osobama ili predmetima u namjeri da im se nanese šteta, patnja ili bol. Samim činom tjelesnog napada ugrožava se tjelesno zdravlje napadnutog. Osim toga, izloženost nasilnom činu mlade kao žrtve dovodi i u stanje tjeskobe i stresa koji su velika prijetnja njihovom mentalnom zdravlju. Djeca i mladi još nemaju dobro razvijene mehanizme pomoću kojih se nose s frustracijom i tjeskobom, pa ponekad posežu za sredstvima koja su im dostupna i za koja procijene da će im pomoći umanjiti tjeskobu (anksioznost), a na žalost ta sredstva imaju anksiolitičko djelovanje (kao što su alkoholna pića i pojedine droge). Tijekom savjetodavnog rada s mladima koji su u zloupotrebi sredstava ovisnosti uočavamo kako je često uzrok njihove zloupotrebe upravo potreba da se lakše nose s tjeskobom uzrokovanom upravo izloženosti nasilju. Međutim, alkohol i droge upravo povećavaju rizik da će pod njihovim utjecajem mladi biti agresivni, pa možemo uočiti paradoksalni obrazac prema kojemu mladi koji su kao žrtve od posljedica nasilja pokušali „pobjeći“ pijenjem alkohola ili uzimanjem droga ustvari i sami postaju nasilnicima. Ulaganje napora u prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja tako je posredno i ulaganje u prevenciju ovisnosti i oblik je skrbi o mentalnom zdravlju mladih.
Stoga je Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije razvio model prevencije vršnjačkog nasilja u obliku radionica koje se provode u školama i u okviru kojih mladi uče prepoznavati raznolike oblike nasilja, usto uče i vještine nenasilnog rješavanja problema te se ohrabruju u poduzimanju mjera (samo)zaštite u slučaju pojave nasilja. U tu svrhu u Zavodu je kreiran i vodič za mlade pod nazivom „Kroz život bez nasilja – deset protunasilnih poruka“ koji se besplatno dijeli učenicima. Radi se o interaktivnom pristupu jer su učenici aktivni sudionici procesa uz pomoć navedenog vodiča. Uz ovaj vodič u Zavodu je kreirana i slikovnica pod nazivom „Pružam ti ruku“ koja je namijenjena djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta. I vodič i slikovnica metodički su i didaktički oblikovani tako da se na primjeren način o ovoj temi obraćaju djeci i mladima.
Interaktivne oblike rada, najčešće u obliku radionica, u školama provodi profesor psihologije Siniša Brlas, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije. Posljednje takve radionice provedene su u srijedu 26. travnja 2023. godine u Osnovnoj školi Josipa Kozarca Slatina s učenicima sedmoga razreda. Ova već dobro ustrojena i kontinuirana suradnja Zavoda i škola u Virovitičko-podravskoj županiji prepoznata je kao primjer dobre prakse i izvan granica županije pa stručnjaci Zavoda na poziv škola provode ove radionice i u susjednim županijama. Na ovaj način dolazi do transfera znanja i iskustava među ustanovama i stručnjacima, promovira se zdravlje mladih i proaktivno se djeluje u zajednici.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije; Siniša Brlas, prof.
