17. svibnja 2023. obilježava se Svjetski dan hipertenzije.
2005. godine inicirala ga je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije s temom: ”Znaj svoje brojke”, a ovogodišnji slogan je: „Mjeri svoj krvni tlak pravilno, kontroliraj ga i živi dulje“.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije je podizanje svijesti javnosti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.
Također je važno i informiranje o pravilnim metodama mjerenja krvnog tlaka.
Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, te je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.
Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti edukacija javnosti o potrebi prepoznavanja ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka. Neki od simptoma hipertenzije su: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg dok se dijagnoza hipertenzije postavlja kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju. Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).
U 2021. godini hipertenzivne bolesti bile su na petom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Zabilježeno je 4461 osoba koja je umrla od hipertenzivne bolesti od čega je 1604 muškaraca i 2857 žena.[1] Kardiovaskularne bolesti ukupno su prvi uzrok smrtnosti, a 2021. godine umrlo je 22 958 osoba, odnosno 36,6% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6% umrlih žena (13 126) te 31,6% umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4% (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.1
Kako bi se smanjio rizik visokog krvnog tlaka potrebno je smanjiti unos soli, hraniti se uravnoteženom prehranom, prestati pušiti, izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola, baviti se tjelesnom aktivnošću i održavati normalnu tjelesnu težinu.
Također je važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka validiranim uređajem.
Na stranici Hrvatskog društva za hipertenziju nalaze se kratki edukativni filmovi o pravilnom mjerenju tlaka kao i popis validiranih uređaja za mjerenje.
Izvor: HZJZ
