Dolaskom ljeta i ljetnih vrućina, boravak u vodi je jedna od omiljenijih tjelesnih aktivnosti koja nam pomaže pri rashlađivanju i opuštanju. Unatoč dobrobiti za ljudsko zdravlje, boravak u vodi može predstavljati određene rizike, a jedan od njih je i utapanje.
Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.
Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće skupine:
- mala djeca
- neplivači
- osobe muškog spola
- osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
- osobe koje su konzumirale alkohol
- osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Izvor: HZJZ
