Svake godine, 28. srpnja, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa, obilježava se Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day). Svjetski dan hepatitisa ujedno pripada i jednom od sedam službeno propisanih javnozdravstvenih dana Svjetske zdravstvene organizacije.
Virusni hepatitisi A, B, C, D i E izazivaju akutnu infekciju i upalu jetre, a infekcija virusima hepatitisa B, C i D može uzrokovati kronični hepatitis koji u slučaju neliječenja dovodi do ciroze i raka jetre. Time hepatitisi B i C izazivaju veliku pažnju javnog zdravstva.
Svjetski dan hepatitisa je prilika za podsjećanje na jačanje napora u postizanju ciljeva održivog razvoja i eliminaciju hepatitisa do 2030. poticanjem dodatnih akcija i angažmana pojedinaca, udruga i cijele javnosti. Napori za prevenciju virusnih hepatitisa usmjereni su na podizanje svijesti o svim aspektima zaraze, a uključuju dodatno promicanje cijepljenja, edukacije o spolnom zdravlju i drugim rizičnim ponašanjima i načinima zaštite, pristupačnog testiranja te liječenje svima kojima je potrebno. Načini zaštite uključuju cijepljenje protiv hepatitisa B, korištenje zaštite prilikom spolnih odnosa, izbjegavanje korištenja već upotrebljenih igala i ostalog pribora prilikom injektiranja droga, konzumiranje zdravstveno ispravne hrane i vode),
Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) glasi „Jedan život, jedna jetra“ (engl. One Life, One Liver), koja ističe da imamo samo jedan život sa samo jednom jetrom te da hepatitis može uništiti oboje čime želi naglasiti važnost prevencije hepatitisa i očuvanja zdravlja.
Svjetski savez za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) poziva na pojačano testiranje i liječenje osoba kojima je to potrebno, ovdje i sada, i koje ne mogu čekati da se postigne globalni cilj eliminacije hepatitisa sloganom „We’re not waiting for change – we’re fighting to make it happen.“
Od pet vrsta virusnih hepatitisa hepatitis B i C su najčešći, Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu trenutno živi 354 milijuna ljudi s hepatitisom B ili C, a svake godine život izgubi više od milijun ljudi oboljelih od hepatitisa B i C. Oko 8000 ljudi svakog dana zarazi se hepatitisom B ili C, a čak 90 % njih ostaje nedijagnosticirano. Dugotrajna neliječena infekcija uzrokuje teška oštećenja jetre te može dovesti do ciroze i raka jetre koji se uglavnom otkrivaju prekasno za uspješno liječenje. S obzirom da bolest često nema nikakvih simptoma ili su oni oskudni, testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti.
U doba pandemije bolesti COVID-19, procjenjuje se da su u svijetu testiranja na hepatitise smanjena za oko 60%. To je rezultiralo time da danas čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog hepatitis statusa. Međutim, s prestankom pandemije COVID-19, naglašava se važnost ponovnog uspostavljanja aktivnosti usmjerenih ka postizanju globalnih ciljeva SZO-a za ubrzanje eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.
Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 37 % do 60 % prema podacima istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj provedenog u 2022. Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 54 oboljelih od hepatitisa B i 130 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini uslijed reorganizacije zdravstvenog sustava i aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 99 odnosno 111 slučaj hepatitisa C). U 2022. godine, zabilježene su 24 osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C 21 osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
Izvor: HZJZ
