Institut za društvena istraživanja u Zagrebu provelo je istraživanje pod nazivom “ZABRANE? – Korištenje mobitela u osnovnim školama Republike Hrvatske iz učiteljske i učeničke perspektive”.
Izvješće koje potpisuju Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon predstavlja stavove učitelja/ica i učenika/ca o mogućnosti zabrane korištenja mobitela u osnovnoj školi. Opsežno nacionalno istraživanje provedeno je u razdoblju u svibnju i lipnju 2022. godine. U istraživanju je sudjelovalo 1705 učitelja/ica, 3706 učenika/ca petih te 3866 učenika/ca sedmih razreda iz 84 osnovne škole u Republici Hrvatskoj.
Rezultati ukazuju na dominantnu poziciju u prilog ograničavanju korištenja mobitela u hrvatskim škola iz učiteljske perspektive te različite perspektive učenika različitih generacija pri čemu značajan dio učenika zagovara zabranu. Izvješće je nastalo temeljem rezultata znanstvenoistraživačkog projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)” kojeg je financirala Hrvatska zaklada za znanost.
ZAKLJUČAK
Rezultati ukazuju na dominantnu poziciju u prilog ograničavanju korištenja mobitela u hrvatskim škola iz učiteljske perspektive. Preko 85% učitelja razredne i predmetne nastave podržava ideju zabrane korištenja mobitela u školama. Razlike u odgovorima učitelja/ica ovisno o tome predaju li u razrednoj ili predmetnoj nastavi te ovisno o lokaciji škole vrlo su male. U predmetnoj nastavi nešto snažniju podršku zabrani korištenja mobitela daju učitelji/ice Tjelesne i zdravstvene kulture te Informatike. Učenička perspektiva o zabrani korištenja mobitela u školama ukazuje na složenost ove teme. Učenici/ce petog razreda su izrazito podijeljeni oko pitanja zabrane korištenja mobitela u školama, pri čemu nešto više od polovine učenika/ca podržava ideju zabrane (52.6%).
Nisu uočene razlike u odgovorima s obzirom na spol, regionalnu lokaciju škole, školski uspjeh i obrazovni status oca. U sedmom razredu većina se učenika/ca protivi zabrani, pri čemu se više od četvrtine učenika izrazito protivi zabrani korištenja mobitela. U ovoj generaciji učenika/ca također nisu uočene razlike u odgovorima ovisno o spolu, regionalnoj lokaciji škole i obrazovnom statusu oca. Dok učiteljska perspektiva ukazuje na jasno pozicioniranje prema mogućim zabranama, učenički odgovori ukazuju na raznolikost stavova.
U skladu sa spoznajama o razvoju adolescenata, stariji učenici/ce su kritičniji prema mogućnosti ograničavanja mobitela u školama. Ipak znakovit je udio onih koji zagovaraju zabranu. Sklonost zabrani iskazana od strane velike većine učitelja/ica, ali i značajnog dijela učenika/ca, ukazuje da je korištenje mobitela u hrvatskom osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju neprikladno te da se ne koriste brojne mogućnosti digitalne tehnologije u školama. S obzirom na sveprisutnost mobitela u svakodnevnom životu učenika/ca, kao i na sve češće zahtjeve za korištenjem mobitela u odgojno-obrazovne svrhe tijekom nastavnog procesa potrebno je povesti stručnu i javnu raspravu o sljedećem:
Treba li, s kojom svrhom i kako omogućiti korištenje mobitela u osnovnoj školi?
Rezultati pozivaju na raspravu između svih uključenih u složeni život škole te na uvažavanje različitih perspektiva – posebice učeničke. Dogovor o pitanju korištenja mobitela u svakoj školi postignut suradnjom svih zainteresiranih dionika – učitelja, učenika, ravnatelja, stručnih suradnika i roditelja predstavlja najbolje jamstvo da se zajednička odluka o tom pitanju sprovede u djelo.
Izvor: Media servis/ Foto: Pixabay
