Close up of newborn baby girl being breastfed during her sleep.
Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.
U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja ovoga tjedna.
Podaci o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta
Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.
Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.
Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.
Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%. U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje nam pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.
Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima.
Izvor: HZJZ
