Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, izazovi s kojima se Hrvatska i dalje susreće u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje jesu niska obuhvaćenost djece programima po čemu smo još uvijek na začelju u usporedbi s ostalim zemljama EU, zatim izrazite i rastuće regionalne nejednakosti po tom pitanju, nepriuštivost trenutnog sustava mnogim roditeljima te nepristupačnost vrtića djeci nezaposlenih roditelja.
Svjesni smo, kao društvo, važnosti koju predškolski odgoj i obrazovanje imaju na optimalan razvoj i socijalizaciju djece kao što smo svjesni i nepovoljne demografske situacije u kojoj se nalazimo, a jedan od preduvjeta ostanka mladih obitelji u vlastitoj životnoj sredini upravo je dostupnost i priuštivost, po mogućnosti kvalitetnih, predškolskih ustanova. Ulaganje u vrtiće upravo zato je jedan od prioriteta većine gradskih uprava, što najbolje pokazuju brojke i proračunski podaci – čak 104 grada povećala su u prošloj godini izdvajanja po ovoj proračunskoj stavci, njih 11 i za preko 50 posto.
I ovog puta analizirali smo podatke konsolidiranih izvještaja jedinica lokalne samouprave za 2022. godinu te ustanovili koliko se ulagalo u predškolski odgoj uzimajući u obzir izdvajanje „per capita“ te udio izdvajanja iz gradskog proračuna, piše portal Gradonačelnik.hr. Također smo analizirali i trendova rasta izdvajanja sredstava prema apsolutnim brojkama i u postocima.
Gradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje vrtića i jaslica, osiguravanje pedagoškog nadstandarda, (su)financiranje smještaja djece u gradske i druge vrtiće, osiguravanje besplatnog smještaja za djecu iz potrebitih obitelji neki su od glavnih razloga izdvajanja gradskih uprava za predškolski odgoj u 2022. godini. Sredstva su osiguravana iz raznih izvora poput NPOO i EU fondova, zatim kroz Program ruralnog razvoja RH te vlastitih resursa.
U 2022. godini više od tisuću kuna po stanovniku za vrtiće je izdvojilo 60 gradova, a deset najbolje rangiranih za ovu je stavku „per capita“ dalo između 1.681,31 i 3.719,86 kuna.
Kad je riječ o trendu povećanja sredstava za vrtiće u postocima, dominiraju mali i srednji gradovi. Kao što smo već naveli, ukupno je njih 104 povećalo izdvajanja u odnosu na 2021. godinu od čega je 11 gradova davanja povećalo za više od 50 posto. Najviše je izdvajanja povećao Nin, za čak 429,45 posto. Druga je Orahovica s 204,69 posto većim davanjima dok je na trećem mjestu Opatija koja je za predškolski odgoj i obrazovanje u 2022. dala 112,58 više sredstava nego u godini ranije. Niz nastavljaju Pakrac, Makarska, Sisak, Skradin, Sinj, Drniš i Slatina s uvećanjima od 53,16 do 81,63 posto.
Izvor: www.gradonacelnik.hr
