Međunarodni dan bijele rode obilježava se svake godine 24. kolovoza s ciljem edukacije javnosti o mjerama zaštite ove ugrožene vrste. Roda je jedan od simbola očuvanosti prirodnih staništa, a ujedno je najpoznatija i najpopularnija vrsta ptica u Hrvatskoj jer najveći dio svog života provodi u blizini ljudi, praveći gnijezda na krovovima kuća i gospodarskih objekata, na električnim stupovima i drveću.
Bijela roda (Ciconia ciconia) je velika ptica močvarica, prepoznatljivog izgleda. Glava, vrat i tijelo su bijele boje, dok je vršno perje na krilima crne boje. Visine je 100 – 110 cm, promjera krila 195 -210 cm i mase 2,3 – 4,5 kg. Duge crvene noge i dugi crveni kljun omogućuju joj lov na močvarnom tlu, vlažnim livadama i travnjacima, gdje se hrani žabama, zmijama, skakavcima, ribama, kukcima itd.
U Republiku Hrvatsku bijele rode dolaze u proljeće i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. Odrasle i mlade rode sele zajedno u velikim jatima. Proljetna migracija roda traje od kraja veljače do početka travnja, a najveći dio jesenske migracije odvija se od sredine kolovoza do sredine listopada. U Europi se gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova bijelih roda, najviše u Poljskoj i Ukrajini.
Ugrožena je zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa bogata hranom. Opstanak bijele rode ovisi o našem trudu u očuvanju prirodnih staništa i tradicijskih krajolika, koji su osobito ugroženi zahvatima isušivanja, intenzivnom poljoprivredom i uporabom pesticida, onečišćenjem voda i okoliša te zapuštanjem ili prenamjenom pašnjaka i livada. Kroz aktivne mjere upravljanja, razumijevanja vrijednosti ekosustava i kroz održivo gospodarenje, možemo očuvati brojnost bijelih roda.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, bijela roda je strogo zaštićena vrsta. Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja i ubijanja, namjernog uznemiravanja ptica (posebno u vrijeme razmnožavanja i migracije), namjernog uništavanja ili uzimanja jaja iz gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja. Zaštićena je i međunarodnim konvencijama: Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Bonnskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
Na području naše županije, monitoring bijele rode (prikupljanje podataka o brojnosti i rasprostranjenosti vrste) provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije od 2014. godine. Ove godine monitoringom je zabilježeno 59 aktivnih gnijezda i 187 mladih roda.
(vpz.hr, virovitica-nature.hr)
