Do kraja ovog desetljeća Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura iz instrumenata EU sljedeće generacije i redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
Prema podacima konsolidiranih izvještaja Ministarstva financija i FINE o prihodima i rashodima, primicima i izdacima JLS-a za 2023. godinu (PR RAS) ustanovili smo kako su hrvatski gradovi lani više nego udvostručili povučeni iznos u odnosu na prethodnu 2022. godinu, odnosno, povukli su 459,3 milijuna eura u odnosu na 226,5 milijuna eura iz godine ranije. Od 128 hrvatskih gradova lani je sredstva iz EU fondova povuklo njih 116.
Glina i Petrinja povukli su najviše iznose, zanemarimo li Zagreb koji je neusporediv s ostalima, a riječ je o gradovima koji su pretrpjeli velika oštećenja u potresu koncem 2020. godine. No, krenimo redom po tablicama; prema sredstvima povučenima iz EU fondova per capita, Glina je na prvom mjestu s iznosom od 1.237,14 eura, slijedi Donja Stubica s 1.211,97 eura po stanovniku, Petrinja je treća s 846,46 eura, a niz nastavljaju Zlatar i Orahovica koji su povukli 820,61 odnosno 816,92 eura. Među 10 najbolje rangiranih gradova našli su se još Novalja, Gospić, Đurđevac, Jastrebarsko i Benkovac koji su povukli iznose između 607,42 i 705,78 eura per capita.
Gledamo li udio povučenih sredstava u ukupno povučenim EU sredstvima u 2023. godini, 19 gradova ostvarilo je preko 1 posto udjela u ukupno povučenim sredstvima. Prva je Petrinja s udjelom od 3,68 posto, drugi je Split s 3,21 posto, slijedi Bjelovar s 3,04 posto, a među najbolje rangiranima još su i Osijek, Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Glina i Gospić čiji se udjeli kreću u rasponu od 1,75 do 2,75 posto ukupno povučenih EU sredstava.
Gradovi koji su lani ostvarili najveći rast povučenih sredstava u odnosu na godinu ranije, izražen u apsolutnim brojkama, gradovi su: Bjelovar s povećanjem od 11.671.106 eura, Karlovac koji je povukao 9.763.837 eura više te Petrinja s uvećanjem od 9.169.501 eura. Velika Gorica je ostvarila povećanje od 7.745.047 eura, a listu čine još Split, Gospić, Jastrebarsko, Sisak, Donja Stubica i Zaprešić koji su povukli između 5.356.099 i 6.478.941 eura više nego u 2022. godini.
Prema trendu uvećanja povučenih sredstava u odnosu na 2022. godinu, izraženog u postocima, prvi je Vrbovec s 5295,89 posto većim iznosom, drugi Zaprešić koji je povukao 5188,95 posto više, potom Lepoglava s uvećanjem od 5040,78 posto. U deset najbolje rangiranih uvrstili su se još i Krapina te Ivanić-Grad koji su povučena sredstva „podebljali“ za 2742,01 odnosno 2595,42 posto. Nakon njih slijede Ozalj, Varaždinske Toplice i Duga Resa koji su osigurali između 1165,21 i 1429,67 posto više sredstava te Hrvatska Kostajnica i Samobor s uvećanjem od 927,06 odnosno 870,14 posto.
(gradonačelnik.hr)
