Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa.
Dan u kojem se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu dio je Vazmenog trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom te je jedini dan u kojem Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu. Na današnji dan ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća da bi se što bolje istaknule Isusova muka i smrt. Kako bi se izrazili ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskog sudioništva u njegovoj žrtvi. Među tim pobožnostima ističe se križni put, obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molili Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkvama na slavljenju obreda Velikog petka – čitanju Svetog pisma i navještaju muke sa središnjim tekstom Gospodnje muke iz Evanđelja po Ivanu, na poklonu i ljubljenju križa te svetoj pričesti.
Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se jedu grah, suho voće, kompot, štrudla od sira te tijesto s orasima i makom, kao i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući, npr. čekićem i sl.
(Izvor: www.tportal.hr/foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL)
