U aktualnom mandatu za subvencije poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima u prosjeku su kroz četverogodišnje proračune najviše izdvojile Koprivničko-križevačka, Splitsko-dalmatinska, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska županija. Najveći rast izdvojenih sredstava imale su u istom razdoblju Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Istarska, Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena na temelju službenih podataka proračunskih izvješća.
Ostati konkurentan na tržištu izazov je za mnoge male poduzetnike i poljoprivrednike. Ili pokrenuti posao u odmaklim godinama, ili pak naći izvore financiranja i moći otplaćivati kredite…
Radno mjesto je zasigurno najvažnija demografska mjera koja će zadržati prije svega mlade na ostanak u zemlji, a poljoprivrednike u ruralnim krajevima. Pa osim pomoći u stvaranju dobre investicijske klime, županije uz njihove gradove i općine sve više pomažu kroz izravne potpore malim poduzetnicima i poljoprivrednicima ili sufinanciraju kamate na kredite kroz programe razvoja poduzetništva, ponajprije onih HBOR-ovih ili kod poljoprivrednika za kredite za sjetvu.
Županije su, tako, uključujući i Grad Zagreb, za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima u protekle četiri godine izdvojile preko 82 milijuna eura, a sredstva su iz godine u godinu povećavala – sa 16,6 milijuna eura u 2021. na 25,4 milijuna u prošloj godini. Čak 18 od 20 županija u proteklom je mandatu povećalo izdvajanja za potpore, njih četiri i preko 100 posto. Udio potpora u županijskim konsolidiranim proračunima je u prosjeku u posljednje četiri godine bio do 1 posto, a tek dvije županije su imale više – Koprivničko-križevačka i Splitsko-dalmatinska.
Ne računa li se Grad Zagreb, skupni indeks*, koji u obzir uzima udjel izdvajanja iz proračuna i izdvajanje po stanovniku za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima najveći je u posljednje četiri godine bio u Koprivničko-križevačkoj županiji (139,4), Splitsko-dalmatinskoj (109,1), Bjelovarsko-bilogorskoj (103,7), Krapinsko-zagorskoj (102,9) i Virovitičko-podravskoj (101,6). Istih pet županija i uz isti poredak je u top pet gleda li se razdvojeno analiza udjela izdvojenih sredstava za potpore i izdvojena sredstva po stanovniku. Pa je tako Koprivničko-križevačka u posljednje četiri godine u prosjeku izdvojila 2,51 posto za subvencije poduzetnicima, odnosno po stanovniku 97,88 eura, Splitsko-dalmatinska 1,16 posto iz proračuna i 34,37 eura po stanovniku, Bjelovarsko-bilogorska 0,67 posto udjela i 31,91 euro po stanovniku, Krapinsko-zagorska 0,58 posto udjela i 32,54 eura per capita te Virovitičko-podravska s udjelom izdvojenih sredstava za potpore u prosjeku kroz četverogodišnje proračune od 0,56 posto, a po stanovniku 28,40 eura.
Pogleda li se postotni rast izdvajanja za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, predvodi Ličko-senjska županija s rastom od gotovo 8 tisuća posto, Koprivničko-križevačka županija s ratom od 447 posto, Istarska s rastom od 204 posto, Sisačko-moslavačka s rastom od 137 posto i Brodsko-posavska s rastom od 75 posto. (L.K.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije)
(Izvor i foto: zupan.hr)
