Tijekom posljednje četiri godine hrvatski gradovi za kulturu su ukupno izdvojili oko 1,22 milijarde eura, prosječni udio u proračunima kretao se oko 7 posto, a ukupno ih je 109 povećalo ulaganja, od čega 44 za više od 100 posto. Rekorder je Vis s respektabilnih 9285,45 posto dok je prema skupnom indeksu ulaganja, koji objedinjuje per capita iznose i udjele u proračunu, na vrhu Petrinja.
Kultura, možemo tako reći, oblikuje način na koji društvo razumije sebe i svijet oko sebe. Njezin utjecaj vidi se u svakodnevnom životu; u tome što čitamo, gledamo, kako slavimo, pamtimo ili propitujemo stvarnost. Na lokalnoj razini ona se ostvaruje kroz knjižnice, kulturne centre, udruge, festivale i druge forme putem kojih građani sudjeluju u stvaranju i doživljavanju zajedničkog sadržaja.
U Hrvatskoj se najveći dio javnog novca za kulturu danas izdvaja na lokalnoj razini, oko 60 posto svih sredstava dolazi iz gradskih, općinskih i županijskih proračuna. Nasuprot tome, udio izdvajanja za kulturu u državnom proračunu godinama jedva da je prelazio jedan posto. Ta raspodjela jasno pokazuje da kulturna ponuda, od kazališta, knjižnica i muzeja do manifestacija i lokalnih udruga, uvelike ovisi o fiskalnim kapacitetima pojedine sredine. Neki gradovi kulturu drže visoko na listi prioriteta, dok drugi ulažu tek simbolično, što stvara velike razlike u dostupnosti kulturnih sadržaja među građanima.
Posljednjih godina ipak se bilježe pozitivni pomaci. Državni proračun za kulturu povećan je 2023. za 37 posto, ponajprije zahvaljujući europskim sredstvima namijenjenima obnovi potresom pogođenih objekata i modernizaciji kulturne infrastrukture. Strategije koje potiču decentralizaciju sve više ističu gradove i općine kao ključne aktere kulturnog razvoja, a što je i u skladu s europskim smjernicama. Prema Novoj agendi za kulturu Europske komisije, upravo lokalna razina ima najizravniji utjecaj na kulturni život građana. Hrvatska u tom kontekstu izdvaja oko 2% BDP-a za kulturu i srodne djelatnosti, što premašuje europski prosjek od 1,2 posto. Međutim, ostaje pitanje kako ta sredstva učiniti ravnomjerno dostupnima, bez obzira na to živi li netko u velikom gradu ili maloj općini.
Kako je to potvrdila naša analiza podataka Ministarstva financija, tijekom razdoblja od 2021. do 2024. godine, hrvatski gradovi za kulturu su ukupno izdvojili oko 1,22 milijarde eura, a trend povećanja kroz godine izgledao je ovako: 2021. gradovi su ukupno za kulturu izdvojili 232.433.600 eura, 2022. – 257.770.800 eura, 2023. – 359.497.100, a prošle godine 371.827.700 eura. Tijekom aktualnog mandata ukupno je 109 gradova povećalo izdvajanja za kulturu, od čega njih 85 za više od 50 posto, 44 grada izdvajanja je uvećalo za preko 100 posto, 18 gradova „skočilo“ je za 200 posto, a rekorder Vis za čak 9285,45 posto. I ovdje napominjemo kako Grad Zagreb ne uvrštavamo u rang-liste zbog njegove veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta, zbog čega se ne može u tom kontekstu uspoređivati s drugim hrvatskim gradovima, međutim spomenimo kako je ulaganje u ovaj sektor tijekom ove četiri godine raslo od 77,9 milijuna eura u 2021., 95,6 milijuna u 2022., 127 milijuna u 2023. do 127,7 milijuna u 2024. odnosno, ukupno je izdvojeno 428.251.064 eura.
Prosječni udio izdvajanja za kulturu u proračunima gradova tijekom promatrane četiri godine kreće se oko 7 posto, od minimalnih 1 do maksimalnih 26,4 posto u Pakracu dok se izdvajanja po stanovniku kreću od 60,47 eura pa do najvišeg iznosa od 1.694,37 eura. Iznad 1.000 eura po stanovniku za kulturu su još izdvojili Dubrovnik, Glina i Pakrac, a iznad 20 posto proračuna još samo Našice i Klanjec.
Prema skupnom indeksu izdvajanja za kulturu (koji objedinjuje izdvajanje per capita i udio u proračunu) na prvo se mjesto pozicionirala Petrinja koja je per capita u ovaj sektor usmjerila 1.694,37 eura dok joj je prosječni udio u proračunu za ovu namjenu 19,9 posto, a u ove četiri godine ukupno je uložila 33.802,622 eura. Na drugom je mjestu Pakrac s izdvajanjem po stanovniku od 1.107,47, udjelu u proračunu od 138,9 posto i ukupnim izdvajanjem od 7.847.499 eura. Slijede Našice koje su per capita u ove svrhe izdvojile 914,97 eura s prosječnim udjelom izdvajanja u proračunu od 25 posto i ukupnim iznosom tijekom posljednje četiri godine od 13.075.880 eura. Dubrovnik je po stanovniku za kulturu dao 1.360,71 euro, a prosječni udio u proračunu čini 16,9 posto te ukupni iznos namijenjen kulturi u promatranom razdoblju iznosi 56.553.761 euro. Među top 10 gradova na ovoj listi nalaze se još Klanjec (per capita 910,28 eura, udio 24,8 posto), Glina (per capita 1.213,24 eura, udio 19 posto) , Benkovac (per capita 918,37 eura, udio 16,1 posto), Vrbovsko (per capita 748,60 eura, udio 17,6 posto), Rijeka (825,95 eura, udio 15 posto) i Stari Grad (732,68 eura, udio 15,9 posto).
Što se tiče trenda povećanja izdvojenih sredstava unutar razdoblja o kojem je riječ, na vodećoj poziciji učvrstio se Grad Vis koji je izdvajanja povećao za 82.040 eura, odnosno, izraženo u postocima 9285,45 posto. Slijedi ga Glina koja je ostvarila povećanje od 2094,49 posto, treća je Petrinja koja je uložena sredstva uvećala za 1983,43 posto, a potom Mursko Središće s trendom povećanja od 975,73 posto. Listu od deset najbolje rangiranih čine još Obrovac, Krk, Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedjelja, Donja Stubica i Ogulin čiji se raspon povećanja kreće od 300,33 do 502,36 posto.
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije).
(Izvor: gradonacelnik.hr, V.H./ Foto: Facebook Gradonačelnik.hr)
