Gradovi Krk, Glina, Đurđevac, Grubišno Polje, Drniš, Lipik, Obrovac, Orahovica, Novalja i Benkovac povukli su lani iz europskih fondova najviše novca u odnosu na broj stanovnika. Prema udjelu povučenih sredstava iz europskih fondova u odnosu na ukupno povučena u gradovima, predvode Split, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Krk, Našice, Osijek, Glina, Đurđevac i Rijeka. U odnosu na 2023. godinu najveći postotni rast povučenih sredstava imali Grubišno Polje, Drniš, Nin, Ivanec, Vrlika, Umag, Donji Miholjac, Kraljevica, Đakovo i Obrovac, pokazala je naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih izvještaja* o prihodima i rashodima te primicima i izdacima gradova za 2024 godinu (PR-RAS).
Hrvatski gradovi su u 2024. godini povukli 206 milijuna eura iz europskih fondova, a godinu prije 459,3 milijuna eura. Bez obzira na više nego prepolovljena povučena sredstva u 2024. godini, 60 gradova je ipak povuklo više. Ako se podsjetimo, povučena sredstva u 2023. godini su pak bila dvostruko veća nego 2022. godine. Ovisno o intenzitetu objavljenih natječaja osiguravaju se i povlače sredstva.
Kako su prije neki dan priopćili u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, godina iza nas obilježila je zatvaranje prve pune financijske omotnice, iz koje se iskorišteno i ovjereno preko 12 milijardi eura. Pokrenut je i snažan ciklus ulaganja iz aktualne financijske omotnice, vrijedne 25 milijardi eura.
Kako se navodi, u fokusu su ulaganja u tradicionalne sektore – promet, zdravstvo, kultura, socijalna uključenost, zelena tranzicija i digitalizacija te inovacije i poduzetništvo. Najavljuje se i još snažniji odgovor na razvojne posebnosti pojedinih regija te će se dostupna EU sredstva usmjeriti u razvoj gradova i njihovih urbanih područja, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja te pravednu tranziciju.
Podsjetimo se da je u novoj financijskoj perspektivi povećan broj ITU gradova. Kroz integrirani teritorijalni razvoj na raspolaganju je 800 milijuna eura, a kada se uključi i program HBOR-a, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika.
Prihvatljiva područja ulaganja za gradove u okviru ITP-a putem ITU mehanizma uključuju ulaganja u poduzetništvo, zeleni, čisti, pametni i održivi gradski promet, brownfield lokacije, kulturnu baštinu i turizam, zelenu infrastrukturu i prirodnu baštinu, višenamjensku infrastrukturu i javne površine, pilot projekte na razini gradskih naselja i četvrti, toplinarstvo (za fazirane projekte) te energetsku učinkovitost (kao horizontalni zahtjev).
Četiri su urbane aglomeracije, 10 većih urbanih područja te osam manjih. Odnosno, ukupno 22 grada.
Samo u ovoj godini planirano je više od 200 novih poziva ukupno vrijednih više od 4 milijarde eura.
Grad Krk je povukao najviše lani iz EU fondova po stanovniku (629 eura), a slijede Glina (536 eura), Đurđevac (489 eura), Grubišno Polje (441 euro), Drniš (436 eura), Lipik (433 eura), Obrovac (407 eura), Orahovica (310 eura), Novalja (302 eura) i Benkovac (295 eura). Prema udjelu povučenih sredstava iz europskih fondova u odnosu na ukupno povučene među gradovima, predvode: Split s udjelom od gotovo 5,5 posto, Bjelovar s 5 posto, a s gotovo 5 posto Sisak. Gotovo 3 posto udjela povučenog europskog novca imao je Karlovac, Krk i Našice nešto više od 2 posto te Osijek, Glina, Đurđevac i Rijeka, blizu 2 posto udjela povučenih sredstava iz fondova EU.
U apsolutnom iznosu najveći su rast povučenih sredstava iz EU fondova na godišnjoj razini imali gradovi: Drniš za blizu 2,5 milijuna eura, Grubišno Polje za gotovo 2,2 milijuna, Umag za 1,7 milijuna, Kutina za 1,4 milijuna, Poreča za 1,3 milijuna, Krk za 1,2 milijuna, Obrovac za milijun eura, potom Našice za 970,8 tisuća eura, Đakovo za 812,8 tisuća i Dubrovnik za 774,1 tisuću eura. U relativnom iznosu, najveći rast povučenog europskog novca imali su: Grubišno Polje za preko tisuću posto, Drniš za 843 posto, Nin za gotovo 800 posto, Ivanec za 502 posto, Vrlika za 478 posto, Umag za 421 posto, Donji Miholjac za 399 posto, Kraljevica za 310 posto, Đakovo za 303 posto i Obrovac za 276 posto. (L.K.)
*U analizi su korištena su slijedeća konta: Za direktne pomoći konto 6323 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a. Za indirektne pomoći konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU te konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU
(Izvor i foto: gradonacelnik.hr)
