U ovako ekstremno sušnoj godini jedini spas za poljoprivredne usjeve je navodnjavanje. Upravo to dokazuje Virovitičko-podravska županija koja je ove godine na to utrošila više od milijun kubika vode, ali su zato i prinosi nekih usjeva višestruko veći. U dramatičnim klimatskim uvjetima za poljoprivredne usjeve voda znači život.
“Bez vode i bez ovog sustava mi ne bismo mogli imati nekakvu sigurnost i jamčiti da možemo ostvariti stabilne i sigurne prinose, koji opet jamče i nekakvu ekonomsku profitabilnost”– ističe poljoprivrednik iz Vaške Siniša Hrgović.
Njegova polja zelena su unatoč suši zbog koje je u Virovitičko-podravskoj županiji proglašena elementarna nepogoda. Vjerovao je u uspjeh pilot projekta navodnjavanja koji je ovdje pokrenut prije šest godina.
“U početku to nije bio baš neki veliki interes, poljoprivrednici baš nisu previše vjerovali u te sustave navodnjavanja, kolika je to korist i benefit od samog navodnjavanja, ali evo danas možemo se pohvaliti da imamo 63 potpisana ugovora s našim poljoprivrednicima”– objašnjava pročelnik Odjela za poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok.
Sustavi navodnjavanja, neovisno o vremenskim prilikama poljoprivrednicima omogućavaju stabilne prinose, a kod nekih usjeva poput kukuruza ili soje i višestruko veće.
“A što se tiče šećerne repe kao kraljice kultura, tu čak imamo prinose i preko 110-115 tona čiste repe, odnosno 140 do 145 tona prljave repe, a recimo prosjek u Hrvatskoj je nekakvih 60 tona” – dodaje Hrgović.
Usjevi se navodnjavaju vodom iz rijeke Drave koja je dovedena u hidrante na poljima. Korisnici navodnjavanje plaćaju 67 eura po hektaru fiksno i varijabilno oko 10 euro centi po kubiku vode.
“Kada to sve zbrojimo sam trošak za poljoprivrednike je 130 do 150 eura po hektaru, a prinosi su puno veći, kvaliteta je puno veća”– uvjerava Mijok.
Proizvodnju to čini uspješnom i isplativom, a poljoprivrednicima omogućava i dvije žetve iste godine na istom zemljištu.
“I ove godine sam umjesto 145 hektara zasijanih površina uspio napraviti 170 jer smo 25 hektara posijali postrne soje, sjemenske soje koja je sijana iza ječma i koja će sasvim sigurno biti više nego isplativa” – zaključuje Hrgović.
Virovitičko-podravska županija s gotovo tri tisuće hektara navodnjavanih površina lider je u Hrvatskoj, a projekt ide dalje.
“Projektiramo novih sedam tisuća hektara tako da nam je ideja i želja da kroz idućih 7 do 10 godina imamo otprilike 10 tisuća hektara pod navodnjavanjem, što će biti pokriveno nekih 12 posto ukupne poljoprivredne površine koje se mogu navodnjavati na području naše županije”– najavljuje župan Igor Andrović.
Županija sufinancira i nabavu opreme za navodnjavanje, kako bi poljoprivrednici svojim znanjem, radom i ulaganjima, uspjeli opstati i pronaći svoje mjesto na tržištu, unatoč sve zahtjevnijim klimatskim uvjetima. (net.hr, Foto: Kristijan Toplak)
