U Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije, održan je sastanak na temu zlatne žutice vinove loze, najopasnijoj bolesti vinove loze u Europi, bolesti koja sve više prijeti domaćim vinogradima, a najviše na području općina Pitomača i Špišić Bukovica, ali se počela širiti i na neka druga područja. Uz zamjenika župana virovitičko-podravskog Marija Klementa i pročelnika za gospodarstvo i poljoprivredu Bojana Mijoka, na sastanku su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, stručnjaci, agronomi i vinogradari, s ciljem definiranja zajedničkih mjera za prepoznavanje, sprječavanje i suzbijanje ove bolesti koja se vrlo brzo širi, pa u dvije-tri godine, zahvaća cijele vinorodne površine.
Kako se moglo čuti na sastanku, zlatna žutica, koju prenosi američki cvrčak i nekoliko drugih vrsta cikada, već je zahvatila pojedine dijelove županije. Problem je, kako je istaknuo pročelnik Bojan Mijok, najizraženiji na zapuštenim površinama, a potom se ona širi i na vinogradna područja.
Zlatna žutica se pojavila na našem području i mi je, kao prijetnju za vinogradare moramo ozbiljno shvatiti. Danas smo okupili predstavnike gradova i općina jer su upravo oni nadležni za te površine. Oni će morati naložiti krčenje zapuštenih parcela, a ako vlasnici to ne učine, lokalne samouprave će to odraditi o njihovu trošku. Sve zapuštena područja koje su vlasništvo Republike Hrvatske, kojima su nadležne te jedinice, morat će trsove raskrčiti o svom trošku. Problem nije došao preko noći, ne možemo ga preko noći ni riješiti. No kako bismo uspjeli, moramo zajednički djelovati – poručio je Mijok.
Doznali smo kako je na području Hrvatske, od 2023. do danas, na području Istarske županije, gdje se je ova bolest najviše raširila, iskrčeno 114 hektara površina koje su u vlasništvu RH. U Vukovarsko-srijemskoj iskrčeno je 26, Međimurskoj 18, te u Virovitičko-podravskoj – 7 hektara.
Na sastanku su predstavljene dvije stručne prezentacije – o prepoznavanju simptoma zlatne žutice i mjerama sprječavanja i suzbijanja bolesti te o izradi katastra zapuštenih parcela koje predstavljaju potencijalna žarišta zaraze.
Agronom Saša Jeftinija, član Udruge vinogradara i vinara „Sveti Vinko“ Virovitica, pojasnio je kako se bolest može prepoznati po specifičnim simptomima.
Lišće zaraženih trsova blijedi, uvija se prema unutra i postaje lomljivo. Kod bijelih sorti list žuti, a kod crnih tamni. List gubi elastičnost, a zaraženi trs ne dozrijeva te s vremenom propada. Problem je što vinogradari često ne prepoznaju simptome na vrijeme, pa zaraženi trsovi ostaju u vinogradu i postaju izvor zaraze za druge – objasnio je Jeftinija.
Predsjednik Udruge “Sveti Vinko” Goran Volenik naglasio je kako je bolest postala ozbiljna prijetnja lokalnom vinogradarstvu.
Mi smo uglavnom mali vinari i vinogradari, ali svjesni smo koliko je ova bolest opasna. Ako se ne reagira sustavno, mogli bismo ostati bez velikog dijela nasada. Nažalost, imamo dosta zapuštenih površina koje predstavljaju opasnost, no vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem uspjeti provesti mjere koje će zaustaviti širenje bolesti – rekao je Volenik.
