Drugog dana 29. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, održana su stručna predavanja, koja su još jednom potvrdila koliko je znanje ključan pokretač razvoja. Nakon sadržajnog petka, subotnji program nastavio je u istom tonu – uz konkretne primjere iz prakse i otvorenu raspravu. Razmjenjujući iskustva i ideje, sudionici su imali priliku čuti aktualne teme koje utječu na svakodnevni rad u poljoprivredi i poduzetništvu.
Točno u podne, subotnja predavanja otvorio je Šime Martinović, stručnjak za šparoge koji je među rijetkima uspio uzgojiti divlju šparogu, govoreći o mogućnostima dodatne zarade kroz uvođenje novih kultura, uz naglasak na dugoročnu isplativost. Predavanjem pod nazivom Sadnja divlje šparoge kao sporedna kultura u voćnjaku, potencijalno u budućnosti kao nova profitabilna proizvodna grana u poljoprivredi okupljenima je otkrio da se šparoge sade ispod voćki i maslina, a svoje znanje širi gdje god može. Uz malo znanja i truda svatko može uzgajati šparoge u svom vrtu, kaže.
Danas pričamo o novoj poljoprivredni grani, novoj sinergiji, zelenoj tranziciji i samodostatnosti. Uz ove ubrzane klimatske promjene, falit će nam struje, hrane i vode. Šparoga trpi od -20 do +40 °C, a kao takva je idealna i za sada jedina kultura koja kod nas može ići u vrtove s trešnjama, višnjama i plantažama. Idemo u polusjenu, što šparoga trpi, i povećavamo prihode do 50 posto u voćnjacima, lješnjaci, kruške i jabuke. Šparoga je poznata kao carsko jelo starih Rimljana, traje 45 godina i jedina je biljka, točnije povrće – korov. Otporna je kao korov, a ima strahovitu deliciju. Zahvaljujući različitim projektima, šparogu smo posadili po cijeloj obali, a imamo je i po svim otocima. Isto tako, prvi u Europi smo šparogu posadili ispod pistacija, smokava, badema, maslina i lješnjaka. Znanje koje dijelimo ne postoji ni na fakultetima, ni u literaturi – ističe Šime Martinović.
Važno je da šparoga ima hlad i mir, dodaje Martinović. Sjeme se bere negdje oko Nove godine, najprije je zrno zeleno, pa crno. Uberete ga, osušite, stavite u škrinju ili frižider dva, tri mjeseca. U travnju ga vadite iz frižidera, sijete ga kao i rajčice, na dva centimetra dubine, proklijat će u običnoj posudi. U roku od sedam mjeseci do godinu dana, obično oko Nove godine nikne, još četiri mjeseca prođe i onda ga pikirate kao rajčice – traje vam u vrtu 40 godina. Sadnica mora bit bar 10 centimetara ispod zemlje. Nakon presađivanja u zemlju, potrebno je uklanjati korov kako ne bi ugušio biljku.
Nakon šparoga, uslijedila su pitanja o porezu. Predavanje pod nazivom Poduzetnički kutak: vodič kroz poreze, doprinose i poslovanje – Šaptačica poduzetnicima odgovara na pitanja održala je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a. Ovo interaktivno predavanje donijelo je konkretne odgovore na najčešće nedoumice poduzetnika, uz praktične savjete o poreznim obvezama, doprinosima i svakodnevnim administrativnim izazovima.
Radionice su namijenjene tome da svi pitaju ono što ih zanima jer ovakve prilike poduzetnici u Hrvatskoj nemaju često priliku doživjeti, a pitanja je puno – bez obzira jeste li registrirani kao obrt, trgovačko društvo, OPG, možda neka zadruga ili udruga. Trenutačno je najaktualnije pitanje upravo fiskalizacija, definitivno pobjednik dana (smijeh), i za sada se poduzetnici dobro snalaze. Tu je i dosta pitanja oko poreza, primjerice što se još može iskoristiti da se plati manje poreza. U Hrvatskoj imamo puno zakonskih opcija i mogućnosti s kojima naši poduzetnici nisu baš najbolje upoznati. Ono što je važno reći jest da su u ovim promjenama poduzetnici, možemo reći, blagoslovljeni što imaju svoje računovođe – jer oni „pate“ u takvim situacijama, a njima to ne stvara dodatni stres – kazala je Đurđica Mostarčić. (www.icv.hr, Fotografije: Dora Jagarinec)
Više fotografija možete vidjeti OVDJE
