U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 16. veljače 2026. održana je konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, državna tajnica Anja Bagarić, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer, ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Elizabeta Kos, direktor Fonda Luka Balen i zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša.
Na konferenciji su predstavljeni planovi sanacije ilegalnih odlagališta otpada u općini Bedekovčina i kod Gospića, procijenjene vrijednosti veće od 10 milijuna eura, kao i šest prioritetnih lokacija onečišćenja na nacionalnoj razini. Uz to, predstavljeni su Nacrt prijedloga Uredbe o uplati u državni proračun i raspodjeli prihoda javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode, Nacrt prijedloga Uredbe o proglašenju posebnog rezervata „Poljana“ te Poziv za financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda vrijedan 50 milijuna eura.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je da će sanacija ilegalnog odlagališta otpada u općini Bedekovčina te prva faza sanacije kod Gospića koštati 10 milijuna eura, a Ministarstvo je utvrdilo šest prioritetnih lokacija za sanaciju.
“Naša je procjena da će prva faza sanacije Gospića i sanacija u naselju Poznanovec u općini Bedekovčina koštati nešto više od 10 milijuna eura bez PDV-a, od čega 7,5 milijuna ide za sanaciju u naselju Poznanovec, a za Gospić 2,6 milijuna eura”, rekla je ministrica Vučković.
U općini Bedekovčina na sjeveru zemlje nalaze se dvije lokacije na kojima je nepropisno odloženo oko 13 tisuća tona otpada, pretežno je riječ o plastičnom otpadu, gumama i miješanom otpadu. Ilegalno odlagalište kod Gospića sadrži oko 35 tisuća tona otpada, od čega će 3,5 tisuća tona biti sanirano u prvoj fazi.
“Znam da su lokalne zajednice opravdano zainteresirane za kvalitetu tla i vode. Različita tijela i institucije rade svoje poslove kako bi utvrdili stanje okoliša, vode i tla. Također, cijelo su vrijeme angažirani stručnjaci za praćenje stanja u okolišu. Naše informacije za sada govore da nema nekih povećanih graničnih vrijednosti i to govorimo savjesno, uz obećanje da ćemo nastaviti pratiti stanje”, rekla je Vučković.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošli je tjedan pokrenuo postupak javne nabave za radove na sanaciji tih odlagališta. Na temelju dosadašnjih javnih poziva, dodala je ministrica, Ministarstvo je dobilo podatke o 91 onečišćenoj lokaciji diljem zemlje.
”Osigurali smo 30 milijuna eura za definiranje velikih točaka onečišćenja, njih šest smo definirali prioritetnima, među kojima su lokacije o kojima se naviše raspravlja u javnom prostoru kao što su Gospić ili Bedekovčina”, poručila je.
Odgovarajući na kritike da procesi sanacije teku presporo, ministrica je napomenula da oni ne mogu započeti prije nego završe istražni procesi kojima se bave druga tijela.
Pokrenuta izrada plana sanacije za lokacije u Pazinu i Samoboru
“Mi smo dobili mogućnost rada na ovim lokacijama tek u drugoj polovici listopada 2025. U međuvremenu smo pripremili jedan dio dokumentacije te obavili javne konzultacije vezeno za istraživanje tržišta i cijena jer je to u najboljem interesu državnog proračuna”, rekla je.
Uz to, pokrenuta je izrada plana sanacije za onečišćene lokacije u Pazinu i Samoboru, a direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen govorio je o poduzetim mjerama u naselju Biljane Donje, na području grada Benkovca te u Solinu.
“Do sada je iz Biljana Donjih odvezeno 42 tisuće tona. Također, u četvrtoj fazi sanacije prostora bivše tvornice Salonit u Solinu, proveli smo postupak nabave radova te smo u završnoj fazi ishođenja građevinske dozvole. Ovaj je projekt s PDV-om vrijedan s 5,1 milijun eura, a početak radova očekujem u ožujku”, naveo je.
Kada je riječ o projektu gradnje peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji, Vučković ističe da je postupak procjene utjecaja na okoliš još u tijeku.
“Prema informacijama iz različitih uprava, potencijalno je riječ o mogućih 18 projekta, no za deset od njih još nije ni započet postupak procjene utjecaja na okoliš”, rekla je ministrica.
Na konferenciji za novinare predstavljen je i Nacrt prijedloga Uredbe o uplati u državni proračun i načinu utvrđivanja raspodjele uplaćenih prihoda javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode kojim se zadržava postojeća uplata 3 % prihoda od ulaznica te se omogućuje dodatna uplata od 10% viškova prihoda nad rashodima. „Ovakvo rješenje je predviđeno Zakonom o zaštiti prirode, a kako bi se smanjila ovisnost o raspoloživosti sredstava državnog proračuna, jer dio ustanova nema dovoljno vlastitih sredstava i ovisi o državnom proračunu dok dio parkova ostvaruje viškove. Uredbom želimo osigurati ravnomjerniji razvoj svih parkova, stabilnije poslovanje – osobito u hitnim situacijama – te olakšati sufinanciranje EU i međunarodnih projekata, uz dugoročno jačanje sustava zaštite prirode. Fiskalni učinak na državni proračun je pozitivan, uz procjenu prihoda od 2 do 10 milijuna eura godišnje, bez dodatnih rashoda, novih administrativnih obveza ili negativnih posljedica“, kazao je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trajat će 30 dana, a usvajanje na Vladi Republike Hrvatske planirano je za ožujak 2026. godine.
Ravnatelj Kreitmeyer je predstavio i Nacrt prijedloga Uredbe o proglašenju posebnog rezervata „Poljana“. „Ovom uredbom proglašavamo novi posebni rezervat na jugozapadnim obroncima Papuka u Požeško-slavonskoj županiji, čime se povećava površina strože zaštite za dodatnih 235 hektara kazao je ravnatelj, dodavši kako je cilj proglašenja očuvanje starih šumskih sastojina i njihove iznimne bioraznolikosti, čime izravno doprinosimo provedbi Strategije zaštite prirode Republike Hrvatske kao i ciljevima Strategije za bioraznolikost i Strategije za šume Europske unije do 2030. godine.
Prijedlog je izrađen u suradnji s Hrvatskim šumama i usuglašen s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Očuvanje šuma dodatno doprinosi apsorpciji CO₂ i očuvanju općekorisnih funkcija šuma. Slijedi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 30 dana, a usvajanje na Vladi Republike Hrvatske planirano je za ožujak 2026. godine.
Ministarstvo je 12. veljače 2026. objavilo treći trajni ograničeni Poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., vrijedan 50 milijuna eura, namijenjen financiranju manjih investicijskih projekata koji se odnose na javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju otpadnih voda. „Cilj nam je osigurati kvalitetnu i sigurnu vodoopskrbu, smanjiti gubitke vode, unaprijediti upravljanje vodama te povećati otpornost na klimatske promjene, uz usklađivanje s europskim direktivama. Poziv je namijenjen javnim isporučiteljima vodnih usluga za potpuno spremne projekte, uz maksimalni iznos prihvatljivih troškova po projektu do 4 milijuna eura i sufinanciranje do 80 % sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost, dok se 20% osigurava nacionalno i to po 10% Hrvatske vode i 10% osigurava prijavitelj. Projektni prijedlozi se zaprimaju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije od danas 16. veljače 2026. godine “, rekla je ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Elizabeta Kos.
(mzozt.gov.hr)
