Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.
Najvažnije izmjene odnose se na jasnije uređivanje odgovornosti za štete od divljači, povećanje sigurnosti svih sudionika sustava te stvaranje uvjeta za dugoročnije i stabilnije gospodarenje lovištima.
Jedan od najvećih izazova u provedbi postojećeg Zakona o lovstvu predstavlja kontinuirani rast šteta nastalih u naletima vozila na divljač, što uzrokuje značajno financijsko opterećenje državnog proračuna i lovoovlaštenika te dovodi do dugotrajnih sudskih postupaka i pravne nesigurnosti.
„Kroz financiranje naknade šteta od naleta vozila na divljač putem jedinstvene police osiguranja preko Hrvatskog lovačkog saveza iz državnog je proračuna od 2018. godine isplaćeno više od 55 milijuna eura. Zato je bilo potrebno jasnije urediti odgovornost svih sudionika sustava i smanjiti prostor za različita tumačenja“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Prijedlogom Zakona dodatno se uređuje pitanje sprječavanja šteta od divljači te se jasnije definiraju obveze lovoovlaštenika, korisnika zemljišta i vozača u prometu. Novi model temelji se na načelu dokazane krivnje prema kojem će vozač odgovarati za štetu ako je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, dok će lovoovlaštenik odgovarati ako je šteta nastala kao posljedica provođenja skupnog lova.
„U slučajevima kada nema dokazane krivnje ni jedne strane, svaka strana snosit će vlastitu štetu“, dodao je ministar Vlajčić.
Radi sigurnijeg i kvalitetnijeg gospodarenja lovištima predlaže se produljenje trajanja zakupa prava lova s 10 na 20 godina, povećanje minimalne površine privatnog lovišta s 500 na 1000 hektara te uvođenje mehanizma usklađivanja godišnje naknade za pravo lova kako bi se očuvala njezina realna vrijednost tijekom trajanja ugovora.
Dodatno se jača i sigurnost u lovstvu uvođenjem programa osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike i sigurnog rukovanja lovačkim oružjem kao preduvjeta za pristupanje lovačkom ispitu.
„Posebnu pozornost posvetili smo jačanju položaja lokalnih lovačkih udruga. Predlaže se pravo prednosti domicilnim udrugama pri dodjeli prava lova te pravo prednosti dosadašnjim koncesionarima kojima je ugovor istekao, čime se potiče kontinuitet gospodarenja, očuvanje kapaciteta i dugoročno planiranje ulaganja“, rekao je ministar Vlajčić.
Predloženim izmjenama mijenja se i raspodjela prihoda od naknade za pravo lova. Udio koji pripada županijama i Gradu Zagrebu povećava se na 60 posto ukupno uplaćenih lovozakupnina, što predstavlja povećanje s dosadašnjih 860 tisuća eura na približno 2,58 milijuna eura godišnje. Udio namijenjen provedbi Zakona smanjuje se na 10 posto, dok udio državnog proračuna ostaje nepromijenjen i iznosi 30 posto.
„Ovim izmjenama stvaramo pravedniji i održiviji sustav lovstva, više sredstava vraćamo lokalnim zajednicama, jačamo sigurnost te stvaramo uvjete za dugoročna ulaganja i odgovorno gospodarenje divljači“, zaključio je Vlajčić.
