Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je predsjedao 13. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je održana u Okučanima, a kojoj je nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović. Uz župana Androvića, s područja Virovitičko-podravske županije, nazočili su i – saborska zastupnica Vesna Bedeković, gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnik Grada Orahovice Saša Rister, ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač, pročelnica Službe za poslove župana i opće poslove VPŽ Jasna Abramović i Matea Doner iz Vatrogasne zajednice VPŽ.
Premijer Plenković naglasio je da se od 2016. do lipnja ove godine u projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata, a u tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata. Gledajući samo Virovitičko-podravsku županiju riječ je o…
- Na području Virovitičko-podravska županija do sada su ugovorena europska sredstva u iznosu od 2,46 milijardi kuna. Spremni očekujemo novo financijsko razdoblje i realizaciju novih projekata – naglasio je župan Andrović.
Premijer je u uvodnom govoru istaknuo da je ova sjednica dokaz kontinuiteta i kvalitetne strukture Savjeta, koji su prigoda da članovi vide napredak u dosad ostvarenom i za dogovaranje daljnjih koraka za realizaciju projekata i razvoj Slavonije. Istaknuo je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem danas treba sagledati u okviru globalnih europskih zbivanja koja utječu na naše živote i gospodarstvo.
- Nalazimo se u velikom sigurnosnom kriznom trenutku – rekao je Plenković i dodao da je brutalna ruska agresija na Ukrajinu izazvala tragediju ne samo za ukrajinski narod i Ukrajinu, nego ima svoje izravne posljedice na Europu i na živote svakoga od nas.
Posljedice su energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci i rast cijena sirovina, građevinskog materijala, naftnih derivata, što se sve reflektira na standard naših građana. Nastavio je zahvalom slavonskim županijama, gradovima, općinama i građanima na iskazivanju solidarnosti i prihvatu ukrajinskih izbjeglica.
- Pokazali ste još jednom veliko hrvatsko, slavonsko srce – dodao je.
- Naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem trebamo staviti u kontekst i aktualnog europskog trenutka Hrvatske – kazao je Plenković i podsjetio da Hrvatska postaje članica europodručja sa 1. siječnjem 2023. godine, što je ostvarenje jedne od dvije dublje integracije zacrtane u programu Vlade, zajedno sa Schengenom.
- Ulazak u europodručje sigurno će biti na korist hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, za kredibilitet, reputaciju i rejting države te za banke, građane i gospodarstvenike – rekao je premijer i dodao da smo visoko eurizirano gospodarstvo, a u krizama je korisno biti među onima koji najjači i najsigurniji.
- Sigurno ćemo zajedničkim naporima na europskoj razini nalaziti načine kako da zaštitimo naše građane i gospodarstvo, kao što smo to činili u proteklim godinama u vremenu Covid krize – rekao je predsjednik Vlade.
Kazao je i da ćemo ulaskom u Schengenski prostor zaokružiti veliki reformski proces, koji je rezultat predanoga rada i ispunjavanja kriterija.
Premijer Plenković naglasio je da je Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila određene nepravde koje su postojale još od odluka iz 2012. i 2013., gdje se u isti položaj stavio Zagreb i primjerice Ilok ili Otok.
- To nije normalno i nije logično i sa ovako izmijenjenom kartom potpora napravili smo upravo ono što smo rekli 2016., da ćemo pomoći Slavoniji – kazao je premijer.
Govorivši o Partnerskom sporazumu o višegodišnjem financijskom okviru i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, premijer je istaknuo da trenutno europskih sredstava imamo više nego ikada u modernoj i suvremenoj Hrvatskoj.
- Te poluge su u cijelosti na tragu onoga što nam je bitno za realizirati, ciljeve iz Nacionalne razvoje strategije koju je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio – kazao je.
Podsjetio je da je Vlada, suočena s inflatornim pritiscima, izašla s paketom od 5 milijardi kuna. Time se pomoglo najugroženijim kućanstvima, takvih je 120 tisuća, izravno se pomoglo svim kućanstvima smanjivanjem i ublažavanjem rasta cijena plina i struje, izravno se pomoglo mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a još izravnije posebnim programima potpore poljoprivrednicima i ribarima.
Izravne potpore dobili su i umirovljenici, uz smanjenje poreza s 25 na 5, odnosno 13 posto, kada je riječ o stopi PDV-a.
- Napravili smo ogroman iskorak u smislu odricanja države od prihoda, kada je riječ o prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje – rekao je premijer.
Istaknuo je da je ovo vrijeme kada je intervencionistička politika i uloga države i Vlade ključna, nužna i neizbježna.
- U vremenu Covida smo pokazali da znamo kako to napraviti brzo i učinkovito – rekao je premijer i podsjetio da su tada isplaćene plaće za više od 700 tisuća radnika i zadržano aktivnim 120 tisuća poduzeća.
Istaknuo je da je taj potez bio bez presedana i nitko drugi nije mogao zamijeniti ono što je država u tom trenutku mogla dati.
- Korona je Hrvatsku koštala 44 milijardi kuna, međutim mi smo s agilnošću i aktivnošću naših gospodarstvenika uspjeli imati vrlo brzi skok i oporavak i u 2021. godini gospodarski rast od 10,2 posto – kazao je Plenković i upozorio da je pred nama ozbiljno vrijeme, doba velikih izazova kroz koje ćemo proći, ali je bitno da napravimo maksimalne napore i držimo se zajedno.
Premijer Plenković naglasio je da se od listopada 2016. godine do lipnja ove godine u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata. U tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata, a u odnosu na prethodne sjednice, od rujna prošle godine, ostvaren je porast u iznosu od 1,5 milijarde kuna ugovorenih sredstava.
- Danas smo u poziciji da možemo govoriti o velikim, referentnim projektima, koji će se financirati iz Plana oporavka i otpornosti – rekao je Plenković, i naveo kao primjer Distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu.
Spomenuo je i ulaganja u obrazovanje, u osječko sveučilište, đačke i studentske domove:
- Veliki su iskoraci napravljeni i obrazovna struktura je sada dignuta na puno viši nivo – rekao je.
Za ITU mehanizam rekao je da će njime biti obuhvaćeno 22 urbana područja i provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi.
Projekt Zaželi je jedan od projekata koji je na najkonkretniji način vratio na tržište rada ciljnu skupinu naših sugrađanki koje su objektivno u području gdje žive bile teško zapošljive.
- Moramo stalno prilagođavati taj projekt da održimo financijska sredstva jer se zaista pokazao izrazito učinkovitim i vjerujem da ćemo dalje na ovaj način osigurati brigu za starije i nemoćne u ovim područjima naše Slavonije – kazao je Plenković.
Napomenuo je i da financiranjem pomoćnika u nastavi pomoć dobiva deset tisuća djece, a iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna u aktualnoj financijskoj perspektivi, a isplaćeno 5,6 milijardi kuna.
Izgrađeno je ili obnovljeno 57 dječjih vrtića, financirano 11 sustava navodnjavanja, odvodnje, pročišćavanja otpadnih voda, rekonstruirano 93 kilometra nerazvrstanih cesta, 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, razminirano 596 hektara poljoprivrednog zemljišta, provedeno 119 projekta za razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, kroz financijske instrumente poljoprivrednicima odobreno 785 kredita 317 milijuna kuna ukupne vrijednosti investicija, a danas će biti uručeno 22 ugovora iz Programa ruralnog razvoja za konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava.
- Sve to govori da smo kroz 6 godina provođenja projekta Slavonija Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak i znatne iskorake – kazao je Plenković. (vlada.gov.hr, Fotografije: vlada.gov.hr, Jasna Abramović, obz.hr)
