Portal Gradonačelnik.hr objavio je kako su hrvatski gradovi protekle godine uprihodili gotovo tri milijarde kuna više nego 2020. godine. Naime, prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica, pa tako i u gradovima, u razdoblju 2017. – 2019. pokazali su rastući trend, no u 2020. trend se nastavio samo u županijama, dok su se u gradovima i općinama prihodi smanjili. Kako su lani u analizi pokazali u Institutu za javne financije, u prvoj pandemijskoj godini, zbog pandemije i razarajućih potresa u Zagrebu i na Baniji godinu su obilježili nezapamćeni pritisci na javne financije, uslijed kojih su na svim razinama vlasti znatno povećani deficiti, nakon suficita godinu prije. Ukupni prihodi u 2020. u gradovima sa Zagrebom iznosili su gotovo 24,4 milijardi kuna, pokazao je izračun, a lani nešto više od 27 milijardi kuna, što pokazuje da se je punjenje proračuna smirivanjem prvog vala krize zbog COVID-a popravilo, za oko 2,6 milijardi kuna.
Grad Orahovica imao je 2.768 kuna suficita po stanovniku u 2021. godini, a ukupni suficit iznosio je 12.598.354 kuna, što je Grad svrstalo u vodećih deset.
Unatoč ostvarenom višku prihoda za 2021.godinu, prema kojem je Orahovica u top deset gradova po visini suficita per capita, kao i ukupnom suficitu, Proračun Grada Orahovice u 2022.godini obilježen je rastućom inflacijom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa inflacije veća je od očekivane pa je u kolovozu 2022. godine iznosila 12,6%. Ovo je izuzetno izazovno razdoblje s obzirom na makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj i EU. Jedinice lokalne samouprave suočavaju se s cijenama koje skaču u nebo i postavlja se pitanje je li to moguće sve pokriti iz lokalnih proračuna, naročito s cijenom električne energije, plina i svih ostalih energenata, navode nam u Gradu.
Navedene ekonomske okolnosti rastuće inflacije sa svim posljedicama koje nosi, bile su razlog za izradu prvog rebalansa proračuna te su na sjednici Gradskog vijeća održanoj 13. srpnja 2022. godine donesene Prve Izmjene i dopune Proračuna Grada Orahovice za 2022. godinu. Zbog rasta cijena energenata (električna energija, plin, gorivo), proračunom i rebalansom su povećana izdvajanja za energiju, dok se rastuća inflacija odrazila na rast cijena brojnih usluga i proizvoda te su rebalansom povećane brojne druge stavke materijalnih i ostalih rashoda.
- Unatoč svim teškim okolnostima i rizicima koji su ispred nas, očekuje se nastavak kapitalnih investicija, posebice onih sufinanciranih EU sredstvima, te zadržavanje postojećih standarda, posebice socijalnog programa, ulaganja u školstvo i programa ulaganja u gospodarstvo. Proračun uključuje velike investicije i projekte, od kojih su neki pred završetkom, a neki u početnoj fazi. Veliki broj projekata se sufinancira iz EU sredstava te se i nadalje planira pripremati projekte s kojima se može aplicirati na natječaje za EU sredstva, izjavio je gradonačelnik Rister.
Osim rastuće inflacije i povećanja cijena energenata na tržištu, ono s čime će se lokalni proračuni u budućnosti suočavati su novi, povećani rashodi koji su nametnuti s obzirom na izmijenjene i nove zakonske propise, kao što su Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o uvođenju eura, zaključuju u Gradu.
(gradonačelnik.hr)
