Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša usmjerena je na moguća rješenja onečišćenja plastikom u okviru globalne kampanje #BeatPlasticPollution.
Svijet se guši u plastici
Više od 400 milijuna tona plastike proizvede se svake godine, od čega je polovica namijenjena samo jednokratnom korištenju. Pri tome, manje od 10% se reciklira. Procjenjuje se da 19-23 milijuna tona otpadne plastike završi u jezerima, rijekama i morima. Plastika masovno zatrpava naša odlagališta, nakuplja se u oceanima, morima, vodotokovima i posvuda u okolišu, te na taj način predstavlja jednu od najvećih prijetnji planetu. I ne samo to, široj javnosti još uvijek nije dovoljno poznata činjenica da mikroplastika nalazi svoj put u i hranu koju jedemo, vodu koju pijemo, pa čak i u zrak koji udišemo.
Mnogi plastični proizvodi također sadrže opasne aditive koji mogu predstavljati prijetnju našem zdravlju. Stoga je potrebna široka javna i politička podrška, kao i pritisak u pravcu proširenja i ubrzavanja aktivnosti vlada, kompanija i drugih dionika u rješavanju problema prekomjernog onečišćenja plastikom, koja se može i mora zamijeniti trajnim i održivim alternativama. Države i pojedinci, a posebice tvrtke i industrija, trebaju pronaći alternativne materijale i održiviji način korištenja, kako bi jednog dana plastično onečišćenje postalo povijest.
Problem plastike za jednokratnu uporabu
Od 1970. godine, stopa proizvodnje plastike rasla je brže od proizvodnje bilo kojeg drugog materijala. Ako se ovakvi trendovi rasta nastave, predviđa se da će globalna proizvodnja plastike dosegnuti 1.100 milijuna tona do 2050., pri čemu najveći problem predstavlja plastika za jednokratnu uporabu, koju najčešće čine omoti za hranu, plastične boce, tanjuri, čaše i pribor, plastični čepovi za boce, plastične vrećice za namirnice, plastične slamke, mješalice i sl.
Otprilike 36% ukupno proizvedene plastike koristi se kao ambalaža za hranu i piće, od čega gotovo 85% završi na bezbrojnim „divljim odlagalištima“ ili se baci bilo gdje u okoliš. Rijeke i jezera, pogotovo u blizini naselja i gradova, nose odbačeni plastični otpad s kopna u mora i oceane, čime ih onečišćuju. Procjenjuje se da se u našim morima i oceanima trenutno nalazi 75 do 199 milijuna tona plastike. Ako se ne promijeni način na koji se proizvodi, koristi i odlaže plastika, količina plastičnog otpada koji ulazi u vodene ekosustave mogla bi se gotovo utrostručiti, s 9-14 milijuna tona godišnje u 2016., na procijenjenih 23-37 milijuna tona godišnje do 2040.
Mikroplastika
Problem: ista svojstva koja plastiku čine korisnom – njezina trajnost i otpornost na propadanje – također čine gotovo nemogućim potpunu razgradnju plastike u prirodi. Većina plastičnih materijala u prirodni nikada potpuno ne nestaje, samo se raspada na sve manje i manje čestice, mikroplastiku. Mikroplastika i kemikalije povezane s plastikom predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, jer mogu ući u ljudsko tijelo udisanjem i apsorpcijom te se nakupljati u organima, pa je tako pronađena u našim plućima, jetri, slezeni i bubrezima, a studija je nedavno otkrila mikroplastiku čak i u placenti novorođenčadi.
Postoji li nešto što svatko može učiniti ovdje i sada?
Louis Armstrong – What A Wonderful World
Postoji. I ne zahtijeva ništa osim odgovornijeg, osobnog pristupa i svijesti o problemu, uz vrlo malo napora. Naime, većina plastike s kojom se susrećemo u svakodnevnom životu naših kućanstava može se odvajati, kako bi se reciklirala. Recikliranje plastike metoda je prikupljanja otpadne plastike te njezine ponovne obrade i pretvorbe u nove i korisne plastične proizvode. Recikliranje također osigurava da ogromna količina globalno proizvedene plastike za razne namjene ne završi kao „smeće“ i ne odlaže se u okoliš.
Na individualnoj razini, osim odvajanja i posebnog odlaganja plastičnog otpada u svrhu recikliranja, moguće je iskazati osobnu brigu za zdrav okoliš s manje odbačene plastike tako da, primjerice, u kupovini biramo hranu bez plastične ambalaže kad god je to moguće, koristimo vrećice i bočice za višekratnu uporabu i ambalažu/spremnike koji se mogu ponovno puniti.
Također, moguće je na razini zajednice (općine, kvarta, ulice) dogovoriti i organizirati mjesečno zajedničko čišćenje okoliša na svom području, kako bi se što čistijim i zdravijim okolišem povećala kvaliteta života u zajednici, ali također i socijalna kohezija odnosno povezanost zajednice oko istog pozitivnog, korisnog cilja koji služi na dobrobit svima – ne samo nama danas, nego i onima u budućnosti.
Izvor: https://www.unep.org/events/un-day/world-environment-day-2023 (upuz.hr)
