Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno odnosno potrajno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. Unatoč svim faktorima zbog kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.
Usprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava iste te šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.
Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 2, 688. 687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Od toga je 78 % u vlasništvu RH, a 22 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Ti se postoci posljednjih godina polako mijenjaju u korist privatnih šumoposjeda, u skladu s povratom nacionalizirane imovine. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume, a privatni posjedi su uglavnom usitnjeni, i njihova prosječna veličina iznosi tek 0,5 hektara.
U Hrvatskoj čak 95 % šuma ima prirodnu strukturu. Stoga se u šume intervenira samo onda kada se primijeti da određeno područje nema dovoljno snage za samoobnovu, na primjer nakon šumskih požara ili sanitarne sječe. U tim situacijama ključno je unijeti kvalitetne sadnice tamo gdje je potrebno vodeći računa o autohtonim vrstama određenog podneblja. Sjeme je izvor života svake biljke na planeti Zemlji pa tako i šume. Zbog toga se sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama posvećuje posebna pažnja. Od prikupljenog sjemenja proizvede se na milijune kvalitetnih sadnica a uz sve navedeno i taj je segment od ključne važnosti kako bismo i u budućnosti imali kvalitetne šume u kakvima danas uživamo.
