Drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega, inicijativa organizacija The International Federation of Kidney Foundations – World Kidney Alliance (IFKF – WKA). Ovogodišnja je tema kampanje: ”Jesu li tvoji bubrezi OK? Otkrij bolest rano – zaštiti zdravlje svojih bubrega”, naglašavajući potencijalno životno-promjenjiv utjecaj ranog otkrivanja i intervencije u prevenciji i liječenju bolesti bubrega.
Procjenjuje se da kronična bolest bubrega (KBB) pogađa otprilike 850 milijuna ljudi širom svijeta. Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, KBB može napredovati do zatajenja bubrega, što dovodi do ozbiljnih komplikacija i prijevremene smrti. Do 2040. godine, KBB bi trebala postati 5. vodeći uzrok smrti, što naglašava hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv bolesti bubrega.
Prema broju umrlih u 2023. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu s 1 665 umrlih osoba, od toga je 891 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest (dijabetes) i povišen arterijski tlak (hipertenzija). Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju se polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati. U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom. Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca. Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- budite tjelesno aktivni
- redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
- redovito kontrolirajte svoj šećer u krvi
- zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu
- održavajte zdrav unos tekućine
- nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima
- imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova
Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
(Izvori: www.hzjz.hr, www.worldkidneyday.org, www.theisn.org, www.ifkf.org, Svjetski dan bubrega brošura)
