Svakodnevno se susrećemo s različitim zabludama o nekoj pojavi, društvenom problemu ili ljudskom ponašanju koje nisu potkrepljene činjenicama. Tema mentalnog zdravlja nije pošteđena tih zabluda ili mitova. Štoviše, upravo ta tema često nailazi na pogrešna uvjerenja što otežava otvoreni razgovor, poticanje empatije i pravovremeno traženje stručne pomoći.
Kada govorimo u kontekstu mladih, mentalno zdravlje je jedno od ključnih pitanja jer kroz odrastanje razvijaju otpornost, samopouzdanje i zdrave odnose sa sobom i svijetom. Pa iako ćemo vidjeti da škole često govore o ovoj temi, da se takve teme često mogu pojaviti i na društvenim medijima i u medijima, činjenica je da za istinsku podršku mentalnom zdravlju je potrebna infrastruktura i podržavajuća okolina. Takva okolina podrazumijeva obrazovne institucije i medije, ali i interpersonalne odnose. Upravo zbog važnosti interpersonalnih odnosa ključno je da osvijestimo kako stigma oko mentalnog zdravlja uzrokuje osuđivanje, umanjivanje i šutnju što dodatno izolira i pogoršava loše mentalno stanje.
Važno je osvijestiti mitove koji nas okružuju i koji nam onemogućuju da temi mentalnog zdravlja pristupimo otvoreno, s razumijevanjem i spremnošću da pružimo podršku. Iako mitova o mentalnom zdravlju ima mnogo, u nastavku donosimo one koje najčešće čujemo, a uz njih stoje i činjenice kako bismo smanjili/e stigmu koja još uvijek postoji.
🧠 MIT: „To je samo faza, proći će.“
✅ ČINJENICA: Ovakvim frazama umanjuje se realnost osobe koja ima problem s mentalnim zdravljem. Zanemarivanje simptoma može ih pogoršati. Otvoren razgovor i slušanje potreba osobe koja nam se obratila za podršku mogu učiniti veliku razliku.
🧠 MIT: „Tko ima probleme s mentalnim zdravljem, slab je.“
✅ ČINJENICA: Stanje nečijeg mentalnog zdravlja ne može nam reći ništa o slabosti ili jačini te osobe, ono je posljedica mnogo čimbenika. Nitko ne bira biti u izazovnoj i teškoj situaciji, hrabro je prepoznati da imamo problem i potražiti podršku (Perak i Munivrana, 2023).
🧠 MIT: “Mladi nemaju prave probleme.”
✅ ČINJENICA: Ne postoje „pravi“ problemi, postoje samo problemi. Ono što će jednoj osobi biti problem, ne mora biti i drugoj, ali to ne umanjuje činjenicu da problem postoji. Problemi nemaju ograničenje dobi i kada ih netko podijeli s nama važno je da slušamo i pružimo podršku.
🧠 MIT: “Nitko ne želi slušati tvoje probleme.”
✅ ČINJENICA: Iskustvo svake osobe je važno, a razgovor može biti prvi korak prema olakšanju. Iako se nekad može činiti da nikog ne zanima, postoje ljudi koji žele i znaju slušati – prijatelji/ice, obitelj, partner/ica, psiholozi/ginje ili stručne službe. Važno je podijeliti ono što proživljavamo jer na taj način stvaramo prostor za razumijevanje i podršku, a tako možemo i ojačati svoje odnose.
🧠 MIT: “Ako ideš psihologu/inji, nešto s tobom nije u redu.”
✅ ČINJENICA: Odlazak psihologu/inji znak je odgovornog ponašanja. Razgovor s psihologom/injom pomaže u razumijevanju sebe, učenju kako se nositi s izazovima i očuvanju mentalnog zdravlja – baš kao što odlazak liječniku pomaže fizičkom zdravlju. Neke osobe idu kod psihologa/inje radi očuvanja mentalne higijene, neke jer se žele bolje naučiti nositi s nekim situacijama, neke pokušavaju riješiti određene probleme s mentalnim zdravljem…Razloga je puno i svaki je validan.
Razbijanje mitova o mentalnom zdravlju prvi je korak prema društvu koje istinski razumije, podržava i ne osuđuje. Kada gradimo otvorenu i empatičnu zajednicu, stvaramo prostor u kojem je traženje pomoći znak hrabrosti, a ne slabosti.
(Izvori: Perak, J., Munivrana, A. (2023.) Nitko nije kao ti! Pričajmo o mentalnom zdravlju: Radna bilježnica za mlade. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, www.sosvt.hr)
Projektom “Ti si bitan/na!” kojeg financira Virovitičko-podravska županija udruga S.O.S. Virovitica želi povećati razumijevanje mentalnog zdravlja mladih na području Virovitičko-podravske županije.
Sadržaj ovog teksta u isključivoj je odgovornost udruge i ne odražava nužno stajalište Virovitičko-podravske županije.
