Svjetski dan KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) obilježava se 19. studenoga s ciljem podizanja svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o načinima smanjenja tereta ove bolesti u svijetu. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002. godine.
Organizator obilježavanja je Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD) u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata s KOPB-om diljem svijeta.
Ovogodišnja tema „Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a.“ (engl. “Short of Breath, Think COPD.”), upozorava na to da je KOPB među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje često neprepoznata i pogrešno dijagnosticirana bolest, zbog čega mnogi oboljeli ne dobivaju odgovarajuće liječenje.
U Hrvatskoj su u 2024. godini kronične bolesti donjega dišnog sustava bile 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1 700 umrlih osoba.
KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva.
Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena. Oni mogu biti:
- otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta
- kašalj koji se najčešće javlja ujutro
- osjećaj stezanja u prsima
Kako bolest napreduje mogu se javiti:
otežano disanje kod pričanja i u mirovanju
mršavljenje
plavi prsti ili usne (rezultat manjka kisika u tijelu)
ubrzani puls
anksioznost
osteoporoza
natečeni zglobovi i stopala
Tijek bolesti obilježen je razdobljima pogoršanja koja narušavaju funkciju pluća i kvalitetu života. Iako počinje u plućima, s vremenom može zahvatiti i druge organe.
Osobe s KOPB-om imaju i veći rizik za druge zdravstvene probleme, među kojima su:
infekcija pluća, poput gripe ili upale pluća
rak pluća
srčane bolesti
slabost mišića i krhke kosti
depresija i anksioznost
KOPB se dijagnosticira spirometrijom – jednostavnim i bezbolnim testom funkcije pluća. Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se različitim terapijama mogu ublažiti simptomi, smanjiti pogoršanja i poboljšati kvaliteta života.
Najbolja prevencija je nepušenje i izbjegavanje duhanskog dima.
Važno je i smanjiti izloženost onečišćenju zraka i štetnim tvarima te biti tjelesno aktivan.
(hzjz.hr)
