Iz zagrebačke policije izvijestili su o uhićenju 49-godišnjeg hakera kojeg se sumnjiči da je izveo više od 60 kibernetičkih napada. Kako su priopćili iz policije, osumnjičen je “da je izrađivao mrežne stranice koje su vizualno, a ponekad i nazivom domene, oponašale legitimne stranice koje su koristile oštećene osobe”. Također kažu da je i građanima i tvrtkama slao „phishing“ elektroničke poruke. U njima su se nalazili zlonamjerni računalni programi tipa Exela Stealer, key.exe i PureHVNC. “Ti programi služe za prikupljanje korisničkih imena, lozinki, bankovnih podataka i drugih osjetljivih informacija, kao i za neovlašteni pristup putem protokola za udaljeni pristup računalima i informacijskim sustavima”, piše PUZ. Haker je tako prikupljene podatke koristio za iznude prema fizičkim osobama tvrtkama od kojih je tražio novac. Iz policije kažu da je oštećeno 45 fizičkih i pravnih osoba. Građane stoga pozivaju na oprez i savjetuju: – Ne otvarajte privitke (.exe,.zip,.rar,.iso i slično) i poveznice iz poruka e-pošte koje niste očekivali, čak i ako izgleda kao da poruka dolazi od banke, pošte, telekoma ili državne institucije. Budite posebno oprezni s porukama koje: – stvaraju osjećaj žurbe (“ODMAH”, “HITNO”, “račun se zatvara”, “dugujete”), – traže da kliknete na poveznicu za “prijavu”, – traže da upišete lozinku, PIN ili kodove za internet bankarstvo. Ako vam je poruka sumnjiva, nemojte odgovarati, ne klikajte na poveznice i ne otvarajte privitke. Umjesto toga, sami nazovite banku ili instituciju na broj koji već poznajete (s kartice, računa ili službene web stranice) i provjerite je li poruka stvarna. Ostale savjete policije kako se zaštiti od prevara putem interneta možete pronaći na web stranici PUZ-a.
(mediaservis.hr)
Savjeti za građane:
E-pošta i poruke – prije klika, zastanite
- Ne otvarajte privitke (.exe, .zip, .rar, .iso i slično) i poveznice iz poruka e-pošte koje niste očekivali, čak i ako izgleda kao da poruka dolazi od banke, pošte, telekoma ili državne institucije.
- Budite posebno oprezni s porukama koje:
– stvaraju osjećaj žurbe (“ODMAH”, “HITNO”, “račun se zatvara”, “dugujete”),
– traže da kliknete na poveznicu za “prijavu”,
– traže da upišete lozinku, PIN ili kodove za internet bankarstvo.
- Ako vam je poruka sumnjiva, nemojte odgovarati, ne klikajte na poveznice i ne otvarajte privitke.
- Umjesto toga, sami nazovite banku ili instituciju na broj koji već poznajete (s kartice, računa ili službene web stranice) i provjerite je li poruka stvarna.
Provjera web-stranice (lažne stranice)
- Napadači izrađuju stranice koje izgledaju kao “prava” banka, pošta, društvena mreža ili drugi servis.
- Uvijek gledajte internetsku adresu (URL) u pregledniku:
– mora biti točno napisana (npr. “www.moja-banka.hr“, a ne “www.moja-banka-login.com” ili “moja-banka-security.xyz”).
- Nemojte se prijavljivati preko poveznica dobivenih u e-poruci ili porukama na društvenim mrežama.
- Adresu službene stranice sami upišite u preglednik ili koristite oznaku stranice (bookmark) koju ste ranije spremili.
- Provjerite postoji li HTTPS i simbol lokota; to nije apsolutna garancija da je stranica sigurna, ali stranice bez toga treba izbjegavati.
Lozinke i dodatna zaštita
- Za svaki važan račun (e-poštu, društvene mreže, internet bankarstvo, državne e-usluge i slično) koristite snažne lozinke: dovoljno duge, s kombinacijom slova, brojeva i znakova.
- Trudite se da lozinke budu različite za različite servise.
- Uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) gdje god je dostupna, kako bi prijava zahtijevala dodatnu potvrdu preko SMS-a ili aplikacije.
- Nikada ne upisujte lozinku, PIN ili token kodove na stranicu do koje ste došli putem poveznice iz poruke e-pošte ili iz nenajavljene poruke.
Računala i mobilni uređaji
- Redovito ažurirajte operativni sustav (Windows, Android, iOS i drugi), internetski preglednik i ostale programe.
- Koristite antivirusni program i redovito ga ažurirajte.
- Ne pokrećite datoteke s neuobičajenim ili sumnjivim nazivima (primjerice “Qusar.exe”, “Clients.exe”) ili bilo koju .exe datoteku koje ste dobili putem e-pošte ili drugih poruka.
Što učiniti ako sumnjate da ste napadnuti
- Ako mislite da ste kliknuli na nešto sumnjivo ili upisali lozinku na lažnoj stranici – odmah isključite internet,
– na drugom, sigurnom uređaju promijenite lozinke za e-poštu, banku i druge važne račune,
– uključite ili provjerite 2FA na tim računima.
- Obavijestite svoju banku ako ste unosili podatke o kartici, računu ili drugim financijskim uslugama.
- Ako se računalo ponaša neuobičajeno (postalo je vrlo sporo, otvaraju se prozori sami od sebe, datoteke su zaključane ili preimenovane), nemojte sami nasumično instalirati razne “čistače” s interneta, nego potražite pomoć stručne osobe ili servisa.
Savjeti za tvrtke i organizacije
Ovaj tip napada često cilja poslovnu dokumentaciju, financijske podatke, pravne spise, elektroničku poštu, kao i osobne podatke zaposlenika i klijenata. Zbog toga je potrebno kombinirati edukaciju zaposlenika i tehničke mjere zaštite.
Edukacija zaposlenika
- Uvedite redovite, kratke edukacije na kojima zaposlenicima objašnjavate:
– kako izgleda phishing poruka,
– zašto se ne smiju otvarati nepoznati privitci i poveznice,
– primjere lažnih stranica za prijavu.
- Jasno naglasite zaposlenicima da:
– nikada ne šalju lozinke, PIN-ove ni token kodove putem e-pošte ili drugih nesigurnih kanala,
– u slučaju sumnje odmah kontaktiraju IT odjel ili osobu zaduženu za sigurnost, umjesto da sami “istražuju” i klikaju dalje.
Pravila za e-poštu i privitke
- U organizaciji definirajte jednostavno pravilo: “Ako poruku e-pošte niste očekivali, tretirajte je kao potencijalnu prijetnju dok ne provjerite.”
- IT odjel treba:
– koristiti spam i phishing filtere,
– jasno označavati poruke koje dolaze izvan organizacije,
– blokirati ili stavljati u karantenu privitke s rizičnim ekstenzijama (primjerice .exe, .bat, .js i slično).
Zaštita računalnog sustava
- Na svim računalima i poslužiteljima koristite antivirusna ili naprednija EDR rješenja.
- Redovito ažurirajte operativne sustave, poslovne aplikacije, e-mail klijente i internetske preglednike.
- Ograničite korisnička prava: zaposlenici bi trebali imati samo onoliko ovlasti koliko im je potrebno za obavljanje posla, a administratorske ovlasti treba svesti na minimum.
Upravljanje lozinkama i pristupima
- Uvedite obveznu uporabu snažnih lozinki i dvofaktorske autentifikacije (2FA) barem za:
– račune elektroničke pošte,
– VPN pristup,
– administrativne panele, ERP, CRM i druge ključne sustave.
- Umjesto dijeljenja lozinki putem e-pošte ili pohrane u nezaštićenim dokumentima, koristite provjereni upravitelj lozinki (password manager).
- Svaki zaposlenik treba imati svoj korisnički račun; lozinke i računi ne smiju se dijeliti.
Remote pristup i alati za pomoć na daljinu
- Napadači često pokušavaju uspostaviti neovlašteni daljinski pristup računalima i poslužiteljima.
- Dozvolite samo odobrene alate za remote pristup i zaštitite ih:
– dvofaktorskom autentifikacijom,
– ograničavanjem pristupa na određene IP adrese ili pristup isključivo putem VPN-a.
- Zaposlenicima jasno recite da:
– nikada ne instaliraju programe za daljinski pristup na zahtjev nepoznate osobe ili na temelju nenajavljenog telefonskog poziva,
– IT podrška uvijek koristi dogovorene, službene kanale i poznate alate.
Sigurnosne kopije (backup) – zaštita od zaključavanja podataka
- Redovito radite sigurnosne kopije važnih podataka:
– proces neka bude automatiziran,
– barem jedan dio sigurnosnih kopija treba biti pohranjen na lokaciji ili mediju koji nije stalno spojen na mrežu (offline backup).
- Povremeno testirajte povrat podataka iz sigurnosnih kopija kako biste bili sigurni da backup zaista radi.
Plan reagiranja na incident
- Izradite jednostavan, jasan plan kako postupati u slučaju sumnje na kibernetički incident:
– odredite tko je prva kontakt-osoba kada zaposlenik posumnja na napad,
– opišite kako se kompromitirano računalo ili račun izolira (isključenje s mreže, privremeno blokiranje pristupa),
– definirajte tko kontaktira banku, partnere, nadležni CERT, policiju i druge nadležne institucije.
- Vodite evidenciju o incidentima: što se dogodilo, koje je sustave ili račune napad zahvatio, koji su podaci mogli biti ugroženi.
- Čuvajte zapise (logove) i druge relevantne podatke, umjesto da odmah brišete sve tragove; to može biti važno za istragu i eventualni kazneni postupak.
Pozivamo građane, poduzetnike i zaposlenike u tvrtkama da odvoje vrijeme i upoznaju se s besplatnim i jednostavnim izvorima savjeta i time povećaju svoju sigurnost u digitalnom okruženju:
Portal No More Ransom https://www.nomoreransom.org/cro/index.html namijenjen je svima koji su postali žrtve ransomwarea ili se žele na vrijeme zaštititi. Građani i tvrtke ondje mogu pronaći jednostavno objašnjene korake što učiniti ako im podaci budu šifrirani, alate za prepoznavanje vrste ransomwarea te mogućnosti besplatnog dešifriranja podataka, kao i preporuke kako podešavanjem sigurnosnih kopija i zaštitnog softvera smanjiti rizik od napada.
Kampanja Web heroj https://webheroj.hr/ nudi praktične savjete kako prepoznati najčešće internetske prijevare, zaštititi osobne podatke te sigurno koristiti društvene mreže, e-poštu i online usluge. Građani mogu naučiti na što posebno paziti pri klikovima na poveznice i oglasima, dok su za tvrtke pripremljene preporuke za sigurniju uporabu službenih računala i mobitela, educiranje zaposlenika te uvođenje osnovnih sigurnosnih pravila u svakodnevni rad.
Servis CERT iffy https://iffy.cert.hr/ omogućuje provjeru internetskih trgovina prije kupnje. Dovoljno je upisati adresu web trgovine kako bi korisnik dobio informaciju je li riječ o pouzdanom ili potencijalno lažnom prodajnom mjestu. Uz to, dostupni su i savjeti kako sigurno kupovati na internetu te na koje detalje obratiti pozornost kako bi se izbjegla krađa osobnih i financijskih podataka. Ovaj je servis posebno koristan za građane i poduzeća koja često kupuju putem interneta.
Prevencija, pravovremena provjera i informiranost najvažniji su koraci u zaštiti od kibernetičkog kriminala.
